Blokadni vodič 15. ZA 15: Protesti sami po sebi svrha

Redakcija IN4S nastavlja sa pregledom dokumenta 15. ZA 15 (Petnaesti za petnaest), plana koji je nastao u kuhinji Plenuma. 

Blokadni vodič koji ima tridesetak strana, podijeljen je u nekoliko cjelina. Kratak uvod, misija i ciljevi na svega jednoj strani i dvije nešto obimnije cjeline operacionalizacije onoga što se najavaljuje uoči, na sam dan i nakon protesta. 

U prethodnom tekstu posvećenom ovom planu bavili smo se i problemom parkiranja i kako su ga autori (ili autor) plana definisali kao čisto „metričkog“ cilja, a to je omasovljenje skupa kroz organizaciju dolaska 20 hiljada automobila iz drugih gradova. Neuralgična tačka Beograda, kao i velike većine svetskih metropola, ostaje manjak parking mjesta, a vodič preporučuje blokadu brzih saobraćajnih traka, prostora za pješake i uzurpaciju zelenih površina.  Mogući scenario razvoja događaja po ovom pitanju čini se benignim, za razliku od potencijalno daleko opasnijeg pokušaja blokade onoga što se krije u Strategiji nakon 15. Marta. 

Strategija nakon 15. marta 

„S obzirom da mi pozivamo na trodnevni generalni štrajk od 17. do 19, neophodno je da tokom tri dana organizujemo akcije kako bi nam se ljudi koji su tih dana u štrajku pridruže u nekim aktivnostima. Takođe, mi bismo planirali dalju radikalizaciju akcija i protesta za posle 15. marta, na čemu bi se naknadno radilo. Što se tiče tih radikalizacija, gledali bismo da blokiramo neke ključne grane privrede kako bismo uveli što više radnika u štrajk, ali i kako bismo što više pritiska izvršili na državu. Neke od grana privreda ili profesija koje bismo primarno gledali da blokiramo su: EPS, GSP, Kolubara“, stoji u originalu blokadnog vodiča. 

Proširimo li vizuru iniciranja i organizacije „generalnog štrajka“, a ako bi on došao do svoje prave definicije, to bi, praktično, bio plan za obustavu svih privrednih djelatnosti u zemlji. Kako, inače, tumačiti isticanje Elektroprivrede Srbije i Kolubare kao primarnih tačaka blokade? Ovako, u nedostatku drugih ideja, posebnu težinu nosi pokušaj radikalizacije akcija uperenih protiv privrednih djelatnosti. Plenumi u blokadi ekonomskog života zemlje vide zamjenu za nepostojanje preciznih političkih ciljeva. 

Čini se da u ovom trenutku Plenumi nemaju drugu ideju nego da nastave sa onim što rade već mjesecima. Protesti, polako, postaju sami po sebi svrha pa je pitanje trenutka kad će početi da se osipaju.

Odgovornost tajanstvenih organizatora

Međutim, kako se u Pionirskom parku poslednjih dana okuplja sve veći broj studenata i onih koji sa Plenumima ne dijele istu političku viziju budućnosti zemlje, a imajući u vidu da su sa obije strane protesta građani Srbije, svaka eskalacija u pravcu sukoba bila bi poražavajuća i narušila bi unutrašnju stabilnost i poziciju Srbije u vremenu velikih geostrateških pomjeranja.

Istorija nas uči da unutrašnje podjele vješto koriste oni koji nemaju dobru namjeru ni prema „blokaderima“ ni prema „lojalistima“, već su odani jedino i isključivo svojim interesima. Nije samo na vlastima da osiguravajući proteste sve ostane u okvirima mirnog demokratskog izražavanja stavova i bez klizanja u haos čije bi posledice mogle biti dalekosežne, već je veliki dio odgovornosti i na tajanstvenim organizatorima.

Čitajte JOŠ:

Dokument Plenuma, 15. ZA 15: Autori imaju rešenje za Srbiju, ne i za parking u Beogradu!