Đukanović: Ne slavimo Njegoša da bi provocirali i vrijeđali

Premijer Milo Đukanović kazao je da se Njegoš ne slavi s ciljem nečijeg provociranja i vrijeđenja, već da se slavi njegovo djelo kao vrhunac pjesničko-filozofske misli, navodeći da je država ponosna na multietnički sklad savremene Crne Gore.

On je večeras u Beranama govorio na svečanoj akademiji koju su organizovali Koordinacioni odbor za obilježavanje proslave 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša i beranska Opština.

Đukanović je kazao da Njegoš podjednako pripada i Cetinju i Beranama, „kao što je cijeli ovaj prostor dio slavne crnogorske istorije i tradicije“.

„On je postao slavan i slavljen zahvaljujući izuzetnom književnom djelu, koje ga je uvrstilo u najveće evropske i svjetske pjesnike svih vremena. Mi u Crnoj Gori ne smijemo ostaviti po strani ni njegovo vladarsko i državničko nasljeđe“, podsjetio je on.

Đukanović je naveo da je Njegoš, snagom državničke volje, riješenošću da od Crne Gore napravi uređenu državu, ustanovljenjem efikasnih insitucija vlasti lomio otpore koji su kočili proces modernizacije.

„Odučavao je Crnogorce od samovolje, od nasilja, nečasnih djela, od izdaje, metodama koje su,nažalost, u tom vremenu jedino bile moguće. Upravo Njegošev primjer pokazuje koliko je teško praviti državu u nepovoljnim političkim i ekonomskim okolnostima, posebno u društvu gdje postoje u ne malom broju i oni koji su, najčešće iracionalno, zbog svojih zabluda i inata, protivnici njenog stvaranja“, dodao je on.

Prema Đukanoviževim riječima, Njegoševi vladarski problemi i iskušenja nijesu mimoišli Crnu Goru ni u narednim vjekovima, „niti su iščezla mišljenja utemeljena na zabludama i na služenju tuđim interesima“.

On je kazao da su sadašnje generacije imale privilegiju da obnove crnogorsku državu, gotovo nakon jednog vijeka, po prvi put u istoriji mirnim demokratskim putem.

„Bez ogromnog doprinosa u tom podvigu ljudi ovoga kraja, ljudi sa sjevera Crne Gore, ne bi bilo ni današnje Crne Gore, rekao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, apsurdno je i politički cinično kada se danas pojedine političke grupacije predstavljaju kao izvorni pobornici tradicije petrovićevske Crne Gore, „a ogorčeni su protivnici njihovog najvećeg dostignuća – nezavisne crnogorske države“.

„Ne može sebe neko smatrati Njegoševim sljedbenikom, a istovremeno biti protivnikom države kojom je i Njegoš nekada vladao. I danas, kao i tada, svoj identitet i politička uvjerenje možemo definisati na različite načine, ali država Crna Gora je iznad svih naših identitetskih opredjeljenja i razlika“, smatra Đukanović.

Današnja Crna Gora, naveo je, koja je u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, i na pragu NATO, uvažena kao susjed i partner u međunarodnoj zajednici, gradi svoj moderni profil na različitostima – od kulturoloških i identitetskih do političkih.

„To je ideal Crne Gore i Njegoševog i našeg vremena, kao i čitave epohe dinastije Petrović Njegoš. Ona može ostati stabilna i dostići mogući željeni nivo ekonomske i demokratske razvijenosti samo ukoliko i ubuduće multietničnost bude jedna od najčasnijih i najprepoznatljivijih zastava savremene Crne Gore“, rekao je Đukanović.

On je naveo da je naša dužnost da prepoznamo zahtjeve ovoga vremena, i da na izazove koje ono nameće pružimo valjane odgovore, navodeći da će za traženje tih odgovora biti od velike koristi i sve što znamo o Njegoševom vremenu i njegovom djelu.

„Proslava Njegoševog jubileja ponovo podstiče tendenciozne i neutemeljene optužbe na račun velikog pjesnika i navodnog genocidnog karaktera njegovog djela. Mi ne slavimo Njegoša da bismo bilo koga provocirali ili vrijeđali. Mi slavimo njegovo djelo kao vrhunac pjesničko-filozofske misli, i duha jednog naroda i jedne epohe, ponosni na multietnički sklad savremene Crne Gore“, kazao je Đukanović.

On je rekao da su istorija i Njegoš učinili Crnu Goru slavnom.

„Ali, tendenciozna i dnevnopolitička i politikantska tumačenja njegovog djela, sa raznih strana i sa različitim predznakom, često su, kao i danas, bila i veliko opterećenje“, naveo je Đukanović.

On je ocijenio da je Njegoševo djelo najveći trijumf genijalnog uma koji je postignut na prostoru Crne Gore.

„Takvim pristupom i odnosom prema Njegošu Crna Gora obilježava početak trećeg vijeka njegove besmrtnosti. Okrenimo se svi našoj Crnoj Gori i velikim ciljevima u bliskoj budućnosti. Veliku istoriju već imamo“, zaključio je Đukanović.