Zlatno nasljeđe iz SFRJ vrijedi 111,22 miliona evra

Crna Gora nema namjeru da kupuje zlato za zlatne rezerve tokom ove godine, saopšteno je „Danu“ iz Ministarstva finansija, u čijoj su nadležnosti zlatne rezerve države.

– Ministarstvo finansija nije planiralo kupovinu dodatnih zlatnih rezervi tokom 2025. godine, niti je to planirano godišnjim zakonom o budžetu za ovu godinu – kazali su za DAN iz Ministarstva finansija (MF).

Crna Gora posjeduje 38.477 unci zlata, koje je dobila u postupku sukcesije imovine bivših Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Savezne Republike Jugoslavije, odnosno po osnovu Sporazuma između Republike Srbije i Republike Crene Gore o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza, odgovorili su nam iz resora finansija na pitanje koliko Crna Gora trenutno ima zlata u svom vlasništvu.

Kako su naveli, Crna Gora trenutno posjeduje zlatne rezerve u iznosu od nešto više od 111,220 miliona eVra.

– Cijena jedne unce zlata na 31.5.2025. godine bila je 3.277,55 dolara (cijena sa londonskog fiksinga zlata), što po srednjem kursu dolar–euro (kursna lista CBCG) daje vrijednost zlata u iznosu od 111,22 miliona eura – saopšteno nam je iz Ministarstva finansija.

Centralna banka Crne Gore trenutno nema zlato kao dio međunarodnih rezervi, niti planira da kupuje zlato, saopštili su iz vrhovne monetarne institucije u zemlji za „Dan“.

– U ovom trenutku se ne planira investiranje u zlato, imajući u vidu portfolija kojima se raspolaže, prirodu monetarnog režima, tržišne rizike, kao i odrednice investicione politike definisane Smjernicama za upravljanje međunarodnim rezervama – saopštili su iz CBCG.

Dakle, Crna Gora se nije pridružila brojnim državama koje su u u prvom kvartalu ove godine svoje zlatne i devizne rezerve pojačale kupovinom zlata.

Geopolitičke tenzije podižu cijenu zlata

Pad cijene zlata u prošlom mjesecu rezultat je realizacije profita i smanjenih geopolitičkih rizika, dok tržište sada prati makroekonomske podatke i signale centralnih banaka.

Cijene zlata često se mijenjaju tokom geopolitičkih tenzija i ekonomske neizvjesnosti, jer zlato privlači veću potražnju u vremenima globalnih rizika.

Politike centralnih banaka, kao što su smanjenje ili povećanje kamatnih stopa, takođe utiču na cijene – smanjenje stopa povećava privlačnost zlata, dok povećanje može smanjiti njegove cijene, navode na portalu bankar.rs.

Očekuje se da će cijena zlata opet skočiti zbog eskalacije sukoba između Izraela i Irana.

Naime, samo u aprilu centralne banke širom svijeta povećale su obim zlata u svojim zlatnim i deviznim rezervama za 12 tona, navodi se u nedavno objavljenoj preliminarnoj procjeni Svjetskog savjeta za zlato (WGC), prenio je bankar.me.

Kako su naveli iz WGC, ova količina je manja od prosječnog mjesečnog obima kupovine u proteklih 12 mjeseci, koji je iznosio čak 28 tona. Usporavanje kupovine zlata najvjerovatnije je posljedica brzog rasta cijena zlata od početka godine, navodi se na veb-stranici WGC-a.

Zlato je početkom maja skočilo gotovo sedam odsto, dostigavši 3.433 dolara zbog tenzija između Indije i Pakistana. Kako su tenzije popustile i apetiti za rizik porasli, cijena se povukla i sredinom mjeseca stabilizovala se između 3.120 i 3.140 dolara, može se pročitati na portalu kapital.rs.