Amerika optužila Rusiju za curenje nuklearnih materijala na crnom tržištu
1 min read
Rusija
Program praćenja incidenata i ilegalne trgovine nuklearnim materijalima Međunarodne agencije za atomsku energiju „nalazi se pod znakom pitanja“ zbog „slučaja Litvinjenko“, izjavio je pomoćnik državnog sekretara SAD Kristofer Ford, koji se u Stejt departmentu bavi pitanjima međunarodne bezbjednosti i neširenja nuklearnog oružja, prenosi Sputnjik.
Prema Fordovim riječima, programu Međunarodne agencije za atomsku energiju „prijeti Rusija, jer su se u njenoj bazi podataka nalazile informacije da je Kremlj koristio radioaktivni polonijum za trovanje Aleksandra Litvinjenka 2006. godine““. On nije objasnio kako tačno Rusija prijeti tom programu.
Ford je dodao i je se na teritoriji bivšeg SSSR-a bilo nekoliko slučajeva švercovanja radioaktivnih materija, uključujući nekoliko slučajeva u Gruziji i Moldaviji u prvoj deceniji 21. vijeka.
„U svakom slučaju bilo je par slučajeva sa čečenskim grupama u Rusiji kada su teroristi pokušavali da iskoriste ‘prljave bombe‘ (sa radiolokacionim materijalima), doduše bezuspješno. Decenije slabih mjera bezbjednosti u Rusiji i drugim zemljama bivšeg SSSR-a nakon Hladnog rata predstavljaju problem kojima su programi pomoći SAD jedno vrijeme pomagali da se isprave. Mi ne možemo biti sigurni koliko se radiolokacionih i nuklearnih materijala već nalazi na crnom tržištu“, rekao je pomoćnik državnog sekretara na konferenciji o borbi protiv švercovanja nuklearnog materijala u Merilendu, prenio je Sputnjik.
Britanski sud je okrivio bivše obavještajce KGB-a Andreja Lugavoja i Dmitrija Kovtuna da su 1. novembra 2006. godine otrovali Aleksandra Litvinjenka.
Obojica okrivljenih su od samog početka govorili da nemaju nikakve veze sa ubistvom ruskog obavještajca, a Rusija sa svoje strane odbila je da ih isporuči Velikoj Britaniji uprkos zahtjevima za ekstradiciju koje je London slao Moskvi.
I sam otac ubijenog obaveštajca Valter Litvinjenko svojevremeno je rekao da Rusija nije kriva za smrt njegovog sina.
On je još 2012. godine izjavio da je zažalio što je ruske tajne službe jedno vrijeme smatrao odgovornim za smrt svoga sina i zatražio oprost od Rusije.