Vulin: Ne ide riječ genocid uz narod stradalnika
1 min read
Na planini Kozara u Republici Srpskoj danas je obilježeno 73 godine od teške bitke u Drugom svjetskom ratu, a ceremoniji su prisustvovali predsjednik RS Milorad Dodik i srpski ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.
Godišnjica je obilježena u zajedničkoj organizaciji odbora za nagovanje tradicije oslobodilačkih ratova Republike Srpske i Srbije, a Vulin je tom prilikom poručio da riječ genocid ne ide uz narod stradalnika koji je „na oltar sveljudske slobode dao 10.000 dečjih glava“.
„Nekakvim rezolucijama najavljuje se udar na Republiku Srpsku i srpsku istoriju. Tako se i danas pravljenjem nove lažne, nikako utemeljene istine, pokušava promeniti stanje na Balkanu„, naglasio je Vulin i dodao da Republika Srpska nije nastala na genocidu i zločinu već na otporu ponavljanja zločina.
Vulin je naveo da Republika Srpska kao garant Dejtonskog sporazuma želi mir i da Srbija neće dozvoliti da se Republika Srpska umanji ili promeni. „Mir je riječ koju smo tražili svih ovih godina. To je riječ na kojoj Srbija definiše svoju politiku i u danima koji su pred nama Republika Srpska i Srbija će zajedno stajati„, rekao je Vulin.
On je dodao da će Srbi biti protiv zla gde god se ono pojavilo.
„Teške su rane naroda mog, umesto da ih zaleče, da pomognu da zaplaču sa nama, da nađu mir, kosti pravednika i mučenika rane nam vređaju, daju nam imena koja ne zaslužujemo i stavljaju na stranu na kojoj nikada nismo bili„, istakao je Vulin.
On je poručio da se ratovi iz 90-ih godina ne mogu razumeti bez sećanja šta se dogodilo u Drugom svetskom ratu ako se ne zna dubina Jasenovačkih užasa.
„Ove planine su nahranile jasenovačko zlo, zato nemojte stavljati reč genocid uz narod Jasenovca i Jadovna“, rekao je Vulin.
Bitka na Kozari započela je u junu 1942. godine, kada je 11.000 Njemaca, zajedno sa oko 20.000 ustaša i domobrana, započelo ofanzivu na narod i borce Kozare i Potkozarja.
Protiv nadmoćnog neprijatelja, borilo se svega 3.000 partizana, iz Drugog krajiškog odreda. Goloruki narod spasavao se u zbegovima.
U noći 3. jula, neke partizanske jedinice probile su obruč, ali puno naroda i boraca nije uspelo da se provuče. Oni koji nisu pobijeni, odvedeni su u koncentracione logore, mahom u Jasenovac i Staru Gradišku.
Prema ustaškim i njemačkim dokumentima, u kozaračkoj ofanzivi je zarobljeno 68.000 ljudi.
Na mjesti proboja obruča u jugozapadnom dijelu Kozare danas se nalazi spomenik nazvan „Patrija“.
U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj je za vrijeme Drugog svjetskog rata 1941-1945 prema do sada sakupljenim podacima, a što nikako nije konačna cifra, ubijeno 74.762 djece, mlađih od 14 godina. Među njima je bilo 14.528 djece evidentiranih kao žrtve rata, dok je nad 60.234 djeteta izvršen najteži oblik genocida. Ubijeno je 32.054 dječaka i 28.012 djevojčica.Najviše je ubijeno srpske djece – 42.791, romske – 5.737, muslimanske – 5.434, jevrejske – 3.710 i hrvatske – 2.289. Za
273 djeteta nije utvrđena nacionalna pripadnost. Životi 37.139 djece ugašeni su na preko hiljadu stratišta širom NDH. U hrvatskim, njemačkim i italijanskim logorima živote je izgubilo 23.504 djece od kojih su samo jasenovačka stratišta progutala 19.432 djeteta. Na sastanku predstavnika njemačkih i italijanskih okupacionih snaga i predstavnika oružanih snaga Nezavsne Države Hrvatske održanom 2. marta 1942. godine u Opatiji, donijeta je odluka o “čišćenju“ Bosanske Krajine.
http://www.genocid.info/