Vita Kotoranin, neimar Dečana
1 min read
Piše: Gligo Bjelica
Ovih je dana hercegnovska Knjižara So objavila 10. naslov iz sve respektabilnije edicije „Bokeljologija“. Riječ je o novom, uredničkom izdanju knjige Rista Kovijanića „Vita Kotoranin, neimar Dečana“, koja je toliko rijetka da Narodna Biblioteka Srbije ne posjeduje ni primjerak, iako je knjiga prvi put štampana u Beogradu, 1962.
„Tokom dvesta godina vladavine Nemanjića“ – piše Kovijanić – „Kotor je bio najkulturniji grad srpske države, koja je u drugoj polovini XIII i prvoj polovini XIV veka bila najmoćnija na Balkanu„.
Visoke Dečane, zadužbinu Nemanjića, Stefana Dečanskog i cara Dušana, gradio je protomajstor Vita Kotoranin, od 1328. do 1335.
Kotorska dleta ispisala su diplomu na Visokim Dečanima. Manastir isklesan od kamena pre skoro 700 godina stoji i danas kao saliven.
Dečanski živopis oduhovio je Vitino delo. Po mnoštvu fresaka, a ima ih preko 1000, to je jedna od najbogatijih crkava na svetu.
„Vita Kotoranin sagradio je dečanski ep pola veka pre Kosovske bitke (1389), podigavši najraskošniju srpsku srednjovekovnu građevinu – spomenik svetske kulturne i umetničke baštine.“
„Ovo je knjiga o srpskom srednjem vijeku“ – kaže urednik Nikola Malović – „u kome se čas selimo na Primorje, u Boku Kotorsku, a čas sa obale na kontinent. Kao da je riječ o kakvoj istorijskoj čitanci, listamo stranice po kojima carevi, arhiepiskopi, umjetnici, diplomate, protovestijari, trgovci i zanatlije provijavaju kao junaci.“
Ako je tačno da su srpske državničke ambicije uvijek bile podalje od mora, za razliku od drugih mediteranskih zemalja koje je upravo Mediteran uzdigao i civilizacijski proslavio, začuđuje činjenica koliko je Kotor kao kraljev grad, glavna luka, i kao rasadnik diplomatije, umjetnosti i zanatstva – upravo značio najmoćnijoj srednjovjekovnoj državi na Balkanu.
Promocija fotomonografije biće upriličena u Kotoru, u petak, 24. juna 2016. u 20.00, u porti crkve Sv. Nikole.
Organizator je Srpsko pjevačko društvo „Jedinstvo“, a govoriće: Dragan Đurčin, Nikola Malović, Bratislav Stipanić i o. Momo Krivokapić.
Kad se pođe od krive premise,sve ode ukrivo,pa i knjiga,ako se krivotvorina drži
Knjiga dokazuje da se radi samo i isključivo o fra Viti iz Kotora.
U Istoriji srpskog naroda P.Srećkovića s kraja 19.v posvjedočeno je da u potpisu u Dečanima koji je on na licu mjesta tada iščitao nije nipošto stajalo Frad Vita iz Kotora,nego V ČEDAH Vita iz kraljevoga grada.. 🙂 što će reći da je Vitomir spadao u red kraljevih ljudi. Lukavi F.Miklošić je u Monumenta serbika,kao katolik nametnuo ovo čitanje,u skladu sa cjelokupnim papističkim falsifikovanjem srpske srednjovjekovne i novije istorije.