(VIDEO) Vrhovna komanda izbrisala je naš puk iz brojnog stanja, naš puk je žrtvovan za čast Beograda i Otadžbine
1 min read
Major Dragutin Gavrilović
Na današnji dan, 10. oktobra 1915. godine Austro-Ugarska i Njemačka okupirale su Beograd.
Tokom strahovitih borbi za odbranu Beograda oktobra 1915. godine, kada su Srbiju udruženim snagama napale trupe Austro-Ugarske i Njemačke, da bi im se ubrzo pridružila i Bugarska, herojstvo branitelja srpske prijestonice zadivilo je mnoge, ne samo saveznike Srbije nego i protivnike. Udruženim austro-njemačkim snagama suprotstavljali su se, tada iscrpljeni, srpski branitelji.
Sam Beograd su napala dva korpusa, sa ukupno više od 1.000 topova. Dvodnevna artiljerijska priprema započela je 5. oktobra, kada je na Beograd ispaljeno više od 20.000 granata, uključujući i one najvećeg kalibra. Austro-njemačko forsiranje Save i Dunava započelo je 7. oktobra. Napadači su pritom bili deset puta brojniji od branilaca.
Uslijedile su borbe za svaku ulicu, i u njima je učestvovalo i civilno stanovništvo. Među brojnim, hrabrim, najvećim dijelom zaboravljenim, herojima odbrane Beograda posebno je upamćeno ime majora Dragutina Gavrilovića.
Major Gavrilović se vojnicima kojima je zapovijedao, poslednjoj odbrani srpske prijestonice u Prvom svjetskom ratu pred agresijom Njemaca, Austrijanaca i Mađara, obratio riječima: ”Vrhovna komanda izbrisala je naš puk iz brojnog stanja, naš puk je žrtvovan za čast Beograda i Otadžbine. Vi nemate više da brinete za živote vaše, oni više ne postoje. Zato naprijed u slavu! Za Kralja i Otadžbinu! Živio Kralj! Živio Beograd!”.
Govor je održan na Dorćolu, pred tadašnjom kafanom “Jasenica”. Uslijedio je juriš koji je austrijska artiljerija odbila, uz strahovite srpske žrtve, ali ma koliko žilava i herojska, odbrana Beograda oktobra 1915. godine, trajala je svega nekoliko dana. Major Dragutin Gavrilović, čije je ime postalo neka vrsta simbola odbrane Beograda te 1915. godine, rođen je u Čačku. Bio je učesnik svih oslobodilačkih ratova Srbije počev od Prvog balkanskog rata, preko Drugog balkanskog rata do Prvog svjetskog rata. Drugi svjetski rat proveo je kao ratni zarobljenik u zatočeništvu. Preminuo je jula 1945. godine u Beogradu.
Gavrilovićevo obraćanje braniocima Beograda ostalo je upamćeno zahvaljujući svjedočenjima poručnika Đorđa Roša, koji je i sam tada teško ranjen. Tokom proljeća 1916. godine po naređenju njemačkog feldmaršala Makenzena, a u znak poštovanja prema hrabrim protivnicima, Njemci su srpskim vojnicima poginulim tokom odbrane Beogada 1915. godine, podigli spomenik, u Košutnjaku, s dvojezičnim natpisom: “Ovdje počivaju srpski junaci”.
