„Tajne igre“ zbog Katara: Sprema li se najveći fudbalski preokret vijeka?
1 min read
Foto: tviter
Oduzimanje Kataru domaćinstva Svjetskog prvenstva u fudbalu 2022. godine u ovom momentu još nije realno, kaže za Sputnjik dugogodišnji sportski novinar Vladimir Stanković, autor knjige „Montevideo, Bog te video“.
Argentinska televizija „TNT sports“ objavila je da nakon hapšenja bivšeg šefa Evropske fudbalske unije (UEFA) Mišela Platinija, Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) razmatra mogućnost da oduzme Kataru pravo održavanja Svjetskog prvenstva 2022. godine.
FIFA, navodno, održava „tajne sastanke“ na kojima se razmatra moguća zamjena za domaćina turnira u Kataru, javila je argentinska televizija.
„Ukoliko bi FIFA donijela takvu odluku, morala bi da prizna da je cio proces izbora Katara bio nezakonit i nelegalan, a zna se da se „sopstvena krivica najteže priznaje“, smatra Stanković.
A dok se ne oglasi FIFA, informaciju o oduzimanju domaćinstva Kataru trebalo bi primiti i prihvatiti kao glasinu sa manje ili više osnova.
„Vidim da svjetska štampa još to nije uzela kao glavnu temu dana, tu i tamo se nagovještava da bi moglo da dođe do neke vrste rotacije i da se prvenstvo 2022. igra u SAD, Kanadi i Meksiku, a da bi Katar, eventualno, mogao da bude domaćin 2026. godine“, kaže Stanković.
On dodaje da su to, za sada, samo spekulacije, ali da vjerovatno ima nekakvih indicija na osnovu kojih se tvrdi da bi moglo doći do „rotacije“ Mundijala 2022. i 2026.
Sagovornik Sputnjika podsjeća da je Svjetsko prvenstvo 1986. godine trebalo da se održi u Kolumbiji, ali je ta zemlja, tri godine uoči početka Mundijala, zbog ekonomske krize odustala od organizovanja najvećeg svjetskog sportskog događaja, pa se organizacije prihvatio Meksiko.
„Ukoliko bi Kataru bila oduzeta organizacija Svjetskog prvenstva, to po svjetski fudbal ne bi imalo neke ozbiljnije posljedice, jer bi se vjerovatno našla zemlja koja ima odgovarajuću infrastrukturu, smatra Stanković.
A takvih zemalja ima, dodaje sagovornik, pogotovo onih koje su u neposrednoj prošlosti organizovale velika takmičenja i mogle bi u kratkom roku, od tri godine, da se spreme za prvenstvo.
Među njima su Njemačka i Francuska u Evropi i, na kraju krajeva, i Rusija, mada Stanković ne vjeruje da bi Mundijal mogao dva puta zaredom da se odigra u istoj zemlji. Takođe, prvenstvo bi se moglo odigrati i u tri sjevernoameričke države.
„Znamo da u Americi koja je imala Mundijal 1994. postoje odgovarajući stadioni i infrastruktura, tako da bi se alternativa našla i to bi bio manji problem. Veći problem bi bio Katar, koji bi u tom slučaju, vjerovatno, tražio obeštećenje za ogromna ulaganja koja je do sada imao. Katar konstruiše nekoliko stadiona, troškovi su ogromni i sad je pitanje šta bi od toga moglo da se dokaže na sudu i šta bi moglo da se naplati“, kaže Stanković.
Međutim, za sada je riječ samo o spekulacijama i trebalo bi sačekati da se FIFA zvanično oglasi, zaključio je Stanković.
Prema procjenama, troškovi Katara za organizaciju Svjetskog prvenstva trebalo bi da dostignu cifru od 200 milijardi dolara. Katarski ministar finansija Ali Šerif Al-Emadi izjavio je u februaru 2017. da njegova zemlja troši 460 evra nedeljno na izgradnju neophodne infrastrukture za Svjetsko prvenstvo 2022.
Al Wakrah Stadium is looking awesome! Inspired by the late British-Iraqi architect Dame Zaha Hadid, the design is inspired by the sails of traditional dhow boats – in tribute to Al Wakrah's seafaring past. pic.twitter.com/zJIUezjEuk
— SC News (@roadto2022news) February 3, 2019
Francusko finansijsko tužilaštvo privelo je prije dva dana nekadašnjeg najboljeg fudbalera svijeta Mišela Platinija, jer istražuje navodna „aktivna i pasivna djela podmićivanja službenika“ u vezi sa dodjelom domaćinstva Mundijala Kataru.
Katar je u decembru 2010. godine, u vrijeme kada je Platini bio na čelu UEFA, dobio domaćinstvo Svjetskog prvenstva iznenađujućom pobjedom, s obzirom na nedostatak interesovanja lokalne publike, ekstremne vrućine koje vladaju u tom regionu i nizak kvalitet fudbala u toj zemlji.
Francuski mediji prenose da je Platini ispitan u vezi sa navodnom večerom u Jelisejskoj palati 23. novembra 2010. godine, na kojoj je bio sa tadašnjim predsjednikom Francuske Nikolom Sarkozijem, princom Katara Tamimom bin Hamadom el Tanijem i tadašnjim premijerom Katara Hamadom bin Jasemom el Tanijem, kao i u vezi sa tim zbog čega je promijenio mišljenje da umjesto za SAD glasa za arapsku zemlju.
Pročitajte još: