Šta su sve „progutale“ žabljačke „lomače“: Ko će odgovarati za nestanak dokaza iz ANB?

Policajac M.R. osumnjičen je za nestanak dijela dokaza iz predmeta protiv nekadašnjeg direktora tajne službe Dejana Peruničića.

Podsjetimo, o spaljivanju dokumentacije ANB, pisali smo 2021. godine, kada je tadašnji šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić podnio više krivičnih prijava protiv bivših čelnika ANB koji su naredili službenicima da zapale tajne podatke na Žabljaku nakon izbora 30. avgusta 2020 i promjene vlasti u Crnoj Gori, otkrića da su nepoznatom broju građana dodijeljene legitimacije tajne službe iako nijesu bili radnici ANB-a, kao i da su u dužem periodu obavljali mjere tajnog nadzora mimo odluka suda i po direktnom nalogu vrha Demokratske partije socijalista.

Dokumenti nestali, sistem ćuti: Da li će iko snositi odgovornost za uništavanje istine u srcu državne bezbjednosti?

Dok se u javnosti ponovo otvaraju pitanja o zloupotrebama unutar Agencije za nacionalnu bezbjednost, poslednji skandal – nestanak digitalnih dokaza u postupku protiv bivših čelnika ANB-a – samo je nova karika u lancu institucionalne truleži koja godinama razjeda temelje Crne Gore.

Prema informacijama koje se objavljuju u medijima, policajac koji je osumnjičen za nestanak ključnih dokaza i dalje aktivno radi u državnoj službi, bez ikakvih sankcija. Riječ je o dokazima vezanim za neovlašćeno prisluškivanje političara, novinara i građanskih aktivista – dokumentima koji su trebali da otkriju konture parabezbjednosnog sistema, ali su „nestali“ u tišini. „Ovo je model klasičnog institucionalnog samoodržanja – gdje se ne štiti zakon, već mehanizam moći“. 

ANB nema dosije o ubistvu Duška Jovanovića

Izazvala je brojne reakcije, ali prije svega čuđenje, informacija da Agencija za nacionalnu bezbjednost ne posjeduje dosije o ubistvu Duška Jovanovića.

Ta informacija je navedena u zvaničnom odgovoru aktuelnog šefa te službe Ivica Janovića, dostavljenom skupštinskom Anketnom odboru.

Da li je i ta dokumentacija završila na „žabljačkim lomačama“ ostaje samo da nagađamo.

IN4S godinama piše da je ANB jedan od najopasnijih segmenata društva. Ta agencija je bila instrument unutrašnjeg progona, ideološkog nadzora, pa čak i direktne sabotaže u političkom životu. Od prisluškivanja vladika i sveštenstva SPC, preko praćenja građanskih pokreta tokom litija, do izrade lažnih dosijea – ANB je godinama radila ono što nijedna demokratska institucija ne bi smijela. I sada, kad postoji šansa za otkrivanje istine – dokazi misteriozno nestaju, a javnost dobija samo šture, beskrvne izjave bez imena i bez odgovornosti.

Ćutanje nove vlasti – nastavak stare politike

Najveća sramota nije sama afera, već institucionalno ćutanje. Nijedan resor – ni ministarstvo pravde, ni tužilaštvo, ni parlament – nije pokrenuo inicijativu za hitan nadzor nad ANB-om. Umjesto transparentnosti, građani dobijaju još jednu dozu magle i obmana. Ako policajac koji je pod istragom i dalje radi u sistemu, a ANB ne snosi nikakvu internu odgovornost – jasno je da ovdje nije riječ o propustu, već o namjeri.

Gdje je kraj državne amnezije?

Ovo pitanje više nije pravno, nego moralno. Ako i nakon ovoga niko ne bude odgovarao, ako institucije nastave sa politikom „zatajimo, zataškajmo, zaboravimo“, onda je jasno da Crna Gora još nije krenula putem ozdravljenja. ANB nije reformisan. ANB nije demontiran. ANB je, čini se, samo promijenio boju fasade – dok iznutra i dalje radi po recepturi starog režima.