Srbija ima tapiju nad Kosmetom (VIDEO)

Srbija ima tapiju nad Kosovom, bez ispuštanja te tapije tzv. Kosovo može koliko god hoće da postoji kao država, ali ne i kao međunarodno priznata država. Matična država ima pravo veta na postojanje, odnosno secesiju dijela teritorije. Čak i ako se u Savjetu bezbjednosti pokrene akcija, ako tzv. Kosovo prizna 150 država, to još nije dovoljno. U Savjetu bezbjednosti morate dobiti saglasnost svih članica savjeta, prije svega pet stalnih, ali i matične države. Bez toga ništa ne može da se postigne, rekao je Vladislav Jovanović.

Sinoć je u Knjižari Matice Srpske organizovana promocija knjige „Secesija – pred vratima međunarodnog prava“, doktoranta Vladimira Leposavića. Na promociji su govorili Vladislav Jovanović, Miodrag Lekić i Vladimir Leposavić – autor.

Vladislav Jovanović, bivši ambasador SR Jugoslavije i ministar inostranih poslova u Vladi Republike Srbije u dva mandata, kazao je da je Leposavić u svojoj knjizi otvorio jedno od ključnih pitanja današnjice – pitanje samoopredjeljenja, integriteta država i secesije.

„Autor Vladimir Leposavić je na malom prostoru, nepunih dvesta stranica, otvorio jedno od ključnih pitanja današnjice – samoopredjeljenje, integritet država i secesija. Otvorio je i mnogo šira pitanja – to je odnos međunarodnog prava i međunarodnih odnosa, odnosno politike. Dobro je zaključio da jedno i drugo umnogome zavise od toga kakva je ravnoteža snaga u svijetu“, kazao je Jovanović.

On je ocijenio da je nakon završetka Hladnog rata počelo „odronjavanje“ međunarodnog prava.

„U hladnom ratu je bila takozvana ravnoteža straha, koja je, takva kakva je bila, pogodovala bujanju međunarodnog prava. Sve što danas vidimo kao međunarodno pravo, razvilo se poslije Drugog svjetskog rata. Prestankom hladnog rata ravnoteža je narušena, jedna grupa zemalja, kao pobjednik iz tog rata, odmah je počela da svijet preoblikuje prema svom liku i svojim geopolitičkim interesima. Tada je počelo „odronjavanje“ međunarodnog prava“, naglasio je Jovanović.

Jovanović je rekao da autor na precizan način postavlja pitanje da li prava nacionalnih manjina mogu da idu dotle da se suprostave načelu teritorijalnog integriteta i suvereniteta država.

„Pravo na samoopredjeljenje, sececiju je dozvoljeno u izvjesnim uslovima. Međunarodno pravo priznaje takozvano spoljašnje i unutrašnje samoopredjeljenje. Unutrašnje je pravo na izražavanje demokratskih mogućnosti(učestvovanje u predsjedničkoj demokratiji), a spoljno bi po tumačenju slobodnih mislilaca trebalo da bude pravo na izlazak iz jedne zemlje.“

On je kazao da je pravo na samoopredjeljenje zloupotrijebljeno u mnogo slučajeva.

„U našem slučaju je to situacija sa Kosovom i Metohijom. Ali sa druge strane konstitutivni djelovi srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili su svedeni na pitanje nacionalne manjine, bili su onemogućeni u izražavanju svoje slobodne volje“, kazao je Jovanović.

On je ocijenio da je secesija Kosova i Metohije rezultat ne samo vojne intervencije, nego i geopolitičkih potreba zapadnih sila.

„Srbija ima tapiju nad Kosovom, bez ispuštanja te tapije tzv. Kosovo može koliko god hoće da postoji kao država, ali ne i kao međunarodno priznata država. Matična država ima pravo veta na postojanje, odnosno secesiju dijela teritorije. Čak i ako se u Savjetu bezbjednosti pokrene akcija, ako tzv. Kosovo prizna 150 država, to još nije dovoljno. U Savjetu bezbjednosti morate dobiti saglasnost svih članica savjeta, prije svega pet stalnih, ali i matične države. Bez toga ništa ne može da se postigne“, rekao je Jovanović.

Lider Demokratskog fronta i bivši jugoslovenski diplomata Miodrag Lekić kazao je da na međunarodnom planu postoji paradoks da mnoge važne teme nisu definisane.

„Posebno mi se dopao naslov, iz razloga što secesija nije u međunarodnom pravu do kraja definisana. Postulat poštovanja teritorijalnog integriteta i sa druge strane prava na samoopredjeljenje su u kontradikciji. To uopšte nije slučajno, to su klasične, korisne, kreativne nejasnoće koje se normiraju i koje stvaraju prostor da odnos snaga u krajnjoj liniji odluči“, rekao je Lekić, i dodao da knjiga Vladimira Leposavića predstavlja veliki doprinos u shvatanju kontradikcija u međunarodnom pravu.

Autor Vladimir Leposavić naglasio je da se prema pravu na samoopredjeljenje secesija ne dešava jednostrano, bez saglasnosti matične države.

„Secesija, odnosno odvajanje dijela teritorije od matične države nije nešto što je nemoguće. U tom smislu pravo naroda na samoopredjeljenje ne treba da se tumači kao pravo koje ne daje mogućnosti da se dio teritorije odvoji. Pravo na samoopredjeljenje može da znači i pravo na izdvajanje iz sastava postojeće države. Ono što je bitno istaći je to da se izdvajanje ne dešava jednostrano, bez saglasnosti matične države“, kazao je Leposavić.

On je kazao da se međunarodno pravo krši zato što ne postoji jedan jedinstven delegiran svjetski sistem prinudnog sprovođenja pravni normi.

„Danas bilo kome reći da je jednostrana secesija moguća, to znači prećutati da je ona samo moguća uz velike žrtve i patnju, pri stanju stvari gdje matična država ne dozvoljava odvajanje dijela teritorije“, zaključio je Leposavić.