Pola vijeka od marša Martina Lutera Kinga

U SAD je obilježeno pedeset godina od kako je borac za građanska prava i sveštenik Martin Luter King Mlađi, predvodio marš koji je promijenio živote Amerikanaca.

Sa mjesta sa koga je prije 50 godina Martin Luter King održao čuveni govor „Imam san“, američki predsjednik Barak Obama poručio da je potrebna „stalna budnost“ kako bi se san istaknutog aktiviste ostvario. Obama je odao počast velikom borcu za ljudska prava.

Govor koji je promijenio SAD

Prvi crni američki predsjednik odao je počast velikom borcu za ljudska prava na stepeništu Linkolnovog memorijalnog centra u Vašingtonu, na istom mjestu na kome je prije 50 godina King održao svoj čuveni govor „Imam san“.

„On je i potlačenima i tlačiteljima ponudio put spasenja. Njegove riječi posjeduju moć i proročanstvo bez premca u našem vremenu“, rekao je Obama.

Obama je u govoru pred hiljadama okupljenih rekao da žrtve Kinga i njegovih saboraca u borbi za rasnu jednakost „nisu bile uzaludne“ i odao poštu svima onima koji su se uporno godinama borili za građanska prava.

„Zbog njihovog marša, lokalne vlasti su se promijenile, parlamenti država su se promijenili, Kongres se promijenio i, konačno, Bijela kuća se promijenila“, rekao je Obama.

Američki predsjednik podsjetio je da su se hiljade Afroamerikanaca 1963. godine pridružili Kingovom „Maršu na Vašington“ kako bi tražili svoja prava i probudili „dugo uspavanu svijest“ svoje zemlje.

Obama, kome pojedinci zamjeraju da se nije potrudio da pomogne afroameričkoj zajednici, koja je i dalje opterećena siromaštvom i preprekama u napredovanju, odbacio je tvrdnje da se malo šta promijenilo za crnačko stanovništvo od Kingovog čuvenog govora.

Obama je istovremeno naglasio da još mnogo toga treba da se uradi kako bi se ostvario Kingov san i da je neophodna „stalna budnost“.

Na skupu su govorili i bivši predsjednici iz redova demokrata Bil Klinton i Džimi Karter, a prisustvovali su mu i članovi Kingove porodice.

Marš na Vašington

Prije 50 godina, 28. avgusta 1963, oko 250.000 ljudi učestvovalo je u Maršu na Vašington uzvikujući slogane „Jednakost sad“ i pjevajući „Pobijedićemo“.

Marš je organizovan pod nazivom „Marš na Vašington za posao i slobodu“, a doprinio je da se sljedeće godine usvoji Zakon o građanskim pravima, kojim je van zakona ostalo više oblika rasne, etničke ili vjerske diskriminacije.

Tog dana je tada 34-ogodišnji Martin Luter King bio posljednji govornik. Ostavljajući po strani napisan tekst, on je izgovorio čuvene reči: „Imam san da će se jednog dana ova nacija izdići i da će živjeti po pravom kredu njenog postojanja: ‘Za nas je ova istina sama po sebi razumljiva, da su svi ljudi stvoreni jednaki'“.

Riječi „Imam san“ danas su uklesane u stepenice Memorijalnog centra gdje je King održao govor, koji je u jednoj anketi 1999. godine izglasan za najbolji u američkoj istoriji.

Memorijalni centar Martin Luter King otvoren je 2011. godine u samoj blizini memorijalnih centara predsjednika Abrahama Linkolna, Tomasa Džefersona i Frenklina Ruzvelta.

Martin Luter King ubijen je u 39. godini, u atentatu 4. aprila 1968. godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964. godin