Obimna analiza američkog stručnjaka: Gospodine Tramp, stopirajte članstvo CG u NATO

Politički analitičar i bivši američki diplomata savjetnik za spoljnu politiku Džim Džatras ocijenio je da čak i prije nego što stupi na dužnost, novizabrani američki predsjednik Donald Tramp ima zlatnu priliku da pređe sa riječi na djela i zaustavi pristupanje Crne Gore NATO-u.

Džatras se u članku objavljenom u američkom listu Kronikals magazin (Chronicals Magazine) bavi analizom pristupa Crne Gore NATO-u, ističući da Alijansi nije potrebna „malena korumpirana članica poput Crne Gore“.

U uvodu teksta, analitičar navodi da se tokom predsjedničke kampanje Donald Tramp zgražavao nad dvoličnom spoljnom politikom NATO-a ističući da je Alijansa „zastarela“ i beskorisna u borbi protiv jedine realne prijetnje sa kojom se suočava Evropa: masovni priliv nasilnih muslimana, kojoj su aplaudirali njemačka kancelarka Angela Merkel, birokratija u Briselu i Obamina administracija, navodi se u članku.

Tramp je, podsjeća Džatras, takođe ukazao da američko sporazumno obećanje da će braniti članice Alijanse nije apsolutno, što se posebno odnosi na one koji ne žele da se za to pobrinu i sopstvenim snagama.

Crna Gora najbolja prilika za zaustavljanje širenja NATO

„Nema boljeg kandidata za demonstraciju ‘Trampove doktrine’ od slučaja Crne Gore“, navodi on, dodajući da se mala država sa jedva 600.000 stanovnika („gdje se manje od polovine identifikuju kao Crnogorci) i ne može s pravom nazvati zasebnim narodom.

Prema riječima stručnjaka, čak i susjedna Albanija („drugi nekvalifikovani nedavni član NATO-a“), s obzirom na poređenje BDP-a dvaju zemalja, može nazvati silom.

„Sa manje od dvije hiljade zaposlenih u svojim oružanim snagama, Crna Gora očigledno neće doprinijeti američkoj bezbjednosti, uprkos glasinama o crnogorskom junaštvu“, navodi on.

Prihvatanje Crne Gore u NATO ne bi poboljšalo bezbjednosnu situaciju Amerike već bi, naprotiv, samo postavilo pred Amerikance probleme Crne Gore, ocjenjuje analitičar i dodaje, kako kaže – istine radi, pohvalu Crnoj Gori jer je to „divan i slikovit kraj, ljudi su ponosni i vole slobodu, i u više navrata su pokazali tokom vjekova da su uporni u ratovima protiv okupatora (uglavnom Turaka i Zapada – sa kojima će sada biti saveznici u NATO-u)“.

Pronatovska vlada neće rizik referenduma, jedini problem CG je interni – albanski separatisti

„Netrpeljivost prema NATO-u, koji je bombardovao Crnu Goru tokom 78 dana 1999. godine, kao dio nelegalnog rata administracije Bila Klintona protiv tadašnje Jugoslavije zbog Kosova, ogleda se u činjenici da uprkos ogromnoj propagandi još ne postoji većinska podrška za pridruživanje Uniji“, kaže analitičar.

On podsjeća da pro-NATO vlada Crne Gore tvrdi da ima većinu u korist pristupanja, ali neće rizikovati referendum.

U stvari, kaže on, jedini pravi bezbjednosni problem u Crnoj Gori je interni: „uporna sporogoreća separatistička pobuna albanske manjine koja želi da od CG odvoji regiju Malesija u nastojanju stvaranja „Velike Albanije“ koja uključuje Kosovo, druge dijelove južne Srbije, jednu trećinu Makedonije i dio sjeverne Grčke.

Zašto SAD još uvijek razmatra priključenje Crne Gore NATO-u?

Odgovarajući na pitanje postavljeno podnaslovom, autor navodi riječi odlazećeg predsjednika Baraka Obame:

„Kao što je predsjednik slabić Barak Obama u svojoj pozdravnoj poruci Senatu tražio saglasnost za ratifikaciju relevantnih protokola, ‘pristupanje Crne Gore u NATO će pokazati i drugim zemljama na Balkanu i šire da vrata NATO-a ostaju otvorena nacijama koje preduzmu reforme koje su neophodne da zadovolje zahtjeve NATO i doprinose bezbjednosti Alijanse, a to je još jedan značajan korak u unapređenju integracije evroatlantskog Balkana’.“

Očigledno da je vrsta „reforme“ na koju Obama misli jeste „kozmetičko, navodno istupanje iz politike notorno korumpiranog bivšeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića, koji, kaže analitičar, i dalje kontroliše rad prozapadne crnogorske vlade, uprkos silnim optužbama za šverc cigareta, kontroverze i afere vezane za privatizaciju preduzeća.

Izuzetno loše stanje u balkanskim državama, dok NATO „vrata ostaju otvorena“

Džatras navodi da, dok je za Ameriku važno da „vrata NATO budu otvorena“, stanje u balkanskim državama koje su interesna svera Alijanse je izuzetno loše. Tako navodi da je Bosna i Hercegovina sintetička država koja traje pod spoljnim nadzorom, teško održavajući labavu ravnotežu između međusobno netrpeljivih Muslimana, Srba i Hrvata; Makedonija je pod prijetnjom albanskih secesionista; Srbija (gdje je i pored prozapadne vlade solidna većina građana protiv NATO); Kosovo* srpska pokrajina koju je okupirao NATO, kojom upravljaja albanska mafija i trgovci ljudskim organima i koja je leglo ISIS aktivnosti u Evropi zajedno sa muslimanskim dijelom Bosne.

Zaustavljanje širenja NATO-a

Ako Tramp zaista misli da prati svoj predizborni slogan, jedan od prvih koraka mora biti zaustavljanje daljeg širenja NATO-a i konačno zatvaranje tih vrata, ocjenjuje analitičar.

„To bi trebalo da uslijedi nakon temeljnog preispitivanja zašto smo uopšte u NATO četvrt vijeka posle Varšavskog pakta i rasparčanog SSSR-a. Šta je u tome za nas?“, pita se on.

Ipak, isti onaj establišment iz Vašingtona kojemu je „skinuta glava“ na potonjim izborima, smatra anlitičar, i dalje je odlučan da stvara pritisak.

„Globalisti na obje strane pozivaju Senat da ratifikuje ulazak Crne Gore u NATO pred Obamin odlazak sa dužnosti, prije nego što Trampova uprava uspije da preispita ovu odluku“, navodi on i dodaje da se nada da će Tramp preispitati i američko učešće u Alijansi.

Načini za stopiranje ratifikacije protokola o ulasku CG u NATO

Srećom, podsjeća stručnjak, Crna Gora je na više od jednog koraka ka NATO-u.

„Prvo, Komitet za odnose sa inostranstvom može odbiti da preduzme mjere po pitanju značajnih odluka prije nego li Tramp stupi na dužnost u januaru. Drugo, samo jedan senator je dovoljan da se opozove ratifikacija, baš kao i u bilo kojem drugom pitanju. Tako može da se uradi sa protokolom Crne Gore ako se izađe iz komisije. Konačno, Tramp može sam presuditi. Može jasno staviti do znanja svijetu da je Amerika završila sa prijateljima-satelitima, besmislenim prijateljstvima sa Fejsbuka, prema kojia je do sada imala određeni fetiš. Obaveza stupanja u rat, čak iako taj rat bude nuklearni, radi odbrane neke zemlje koja nije ni blizu Sjedinjenim Američkim Državama je smrtno ozbiljna stvar, a ne neke puste apsurdne fraze poput ‘evroatlanskih integracija'“, navodi stručnjak i dodaje da je Crna Gora samo trošak i nikako dobrobit za Amerikance.

„Gospodine Tramp, molim Vas, povucite potez“, zaključuje analitičar Džim Džatras.

Džim Džatras je bivši diplomata SAD-a i savjetnik za spoljnu politiku rukovodstvu Senata. Autor velikog istraživanja “How American Media Serves as a Transmission Belt for Wars of Choice“.