Kome smeta Srpski svijet?

Piše: sveštenik Miladin Mitrović, savjetnik SNP – Izbor je naš za religijska pitanja i starješina Hrama Svetog Vasilija Ostroškog u Banja Luci

Termin srpski svijet u poslednje vrijeme postaje sve više aktuelan i prisutan u medijskom prostoru. Njegovu reanimaciju, u bukvalnom smislu riječi izazavalo je svečano praznovanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, te usvajanje zakona o zaštiti ćiriličnog pisma u parlamentima Srbije i Republike Srpske. Iako iskorišten od strane srpskih političara kao pojam koji treba da objedinjuje srpski narod na principima srpske kulture, jezika i istorijskog sjećanja, politički predstavnici hrvatskog i muslimanskog naroda veoma agresivno i politički neopravdano kritikovali su izjave srpskih lidera. Ne upuštajući se u suštinska opredjeljenja smisla i značaja samoga pojma, Hrvati i Bošnjaci našli su sebi za pravo da Srpski svijet okarakterišu kao izuzetno opasnu i negativnu pojavu koja u sebi nosi osvajačke elemente velikosrpskoga hegemonizma. Nema nikakve sumnje da su ovakve namjere licemjerni pokušaji usmjereni na diskreditaciju i omalovažavanje značaja praznika srpskoga jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Kritika Srpskoga svijeta samo je odraz patološkog nezadovoljstva i histerije političara iz regiona svaki put kada srpski narod postigne jedinstvo i iskaže spremnost da se bori za svoj nacionali interes.

Međutim u svojoj suštini Srpski svijet nije nikakva geopolitička strategija ili nadnacionalna doktrina koja je usmjerena protiv nacionalnih interesa ili teritorijalnoga suvereniteta drugih naroda. Kao nacionalna matrica Srpski svijet je prije svega duhovno, jezičko i kulturno opredjeljenje srpskoga etnosa, koji je zbog tragičnosti svoje istorije ispunjene mnogobrojnim stradanjima i čestim seobama, bio primoran da vjekovno živi razjedinjen i podijeljen u mnogim zemljama svijeta. Upravo zbog ovoga razloga pojam Srpski svijet je oduvjek izlazio daleko iza teritorijalnih granica Srbije, ali je uvijek bio usmjeren na očuvanje isključivo svoga sopstvenoga naroda. Na taj način granice Srpskoga svijeta su granice srpskog jezičkog područja, koji je sastavni dio srpske kulture i civilizacijskih dostignuća. Srpski svijet je posebna civilizacija kojoj pripadaju ljudi koji sebe nazivaju različitim imenima – i Srbi, i Crnogorci, i Makedonci. To je prostranstvo u kome se ljudi poistovjećuje sa kulturnim i duhovnim osnovama ovoga svijeta, bez obzira na teritorijalnu razjedinjenost od svoje matice i vještačko nametanje osjećanja pripadnosti nekome drugome izmišljenom identitetu.

Sama koncepcija Srpskoga svijeta nosi u sebi daleke istorijske korijene još od vremena Svetoga Save koji je postavio kulturne i duhovne temelje srpskoga karaktera. U daljem istorijskom procesu izgradnje ove koncepcije kao nacionalne ideje dominantni faktori su uvijek bile duhovno-moralne osnove Srpske Pravoslavne Crkve. Zbog toga je Srpski Svijet svijet Svetosavlja u kome su založene određene moralne predstave o tradicionalnim vrijednostima takvim kao što su porodica, patriotizam, državnost, ljubav prema otadžbini i Pravoslavnoj vjeri. Svetosavsko opredjeljenje srpske nacije kroz mnogovjekovnu istoriju svoga postojanja oblikovalo je Srpski svijet hrišćanskim i civilizacijskim načelima u kojima nikada nije bilo pretenzije prema tuđem, nego isključivo razvijanje i očuvanje svoga. Zbog toga glavna karakteristična osobina Srpskog svijeta koja proizilazi iz same suštine srpskog nacionalnog bića je miroljubivost našega naroda.

U savremenom svijetu ideja Srpskog svijeta nema tendenciju da pod svoje okrilje vrati nekada davno pokatoličene Srbe koji se danas izjašnjavaju kao Hrvati ili poturčene Srbe koji se danas identifikuju kao Bošnjaci. Kljuna ideja Srpskoga svijeta je da srpsko nacionalo biće sačuva od daljeg drobljenja i razjedinjenja. Zbog toga je to civilizacijski, a ne politički pojam, bez obzira što neko želi da ga upravo takvim i predstavi radi stvaranja negativne slike o srpskome narodu.

Očuvanje ideje Srpskoga svijeta, kao ideje jedinstva i sabornosti danas postaje prioritetni zadatak našega naroda. Mehanizam očuvanja nacionalnoga samopoznanja danas mora biti baziran na očuvanju srpskog kulturnog i duhovnog naslijeđa. Srpski narod, posebno tamo gdje je teritorijalno odvojen od svoje matice, kao što je to slučaj na Kosovu i Metohiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj osjeća posebnu pripadnost prema Srpskome svijetu. Stoga se već odavno osjeća potreba za moćnom i jasno formulisanom koncepcijom Srpskoga svijeta, koja treba da bude stavljena u zakonske okvire, i treba da dobije široku političku i pravnu podršku od strane države Srbije.

Na ovaj način koncepcija Srpskoga svijeta stvarala bi blagoprijatne uslove u kojima bi naša dijaspora osjećala realnu bliskost i pripadnost svome nacionalnom korpusu. Tim više što nas na ovakve korake primoravaju izazovi savremene međunarodne politike koja na sve načine pokušava da razbije nacionalne posebnosti naroda i cjelokupno društvo uvede u domene kosmopolitskog poimanja života. Zbog toga je važno da se na ideji Srpskoga svijeta gradi i strategija očuvanja srpskoga naroda bez obzira gdje on živjeo.