Hoće li Turska nekadašnju veliku hrišćansku svetinju pretvoriti u džamiju?

Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da nije nemoguće da istanbulska Aja Sofija više ne bude muzej u kom se naplaćuje ulaz i postane džamija u koju je ulaz slobodan, prenosi agencija Anadolija.

Podsjetimo da je Uprava za vjerske poslove Republike Turske 2016. i 2017. godine u Aja Sofiji u toku Ramazana organizovala zajedničko obavljanje molitvi i učenje Kurana, koje su televizije prenosile uživo. Tada je grčka vlada uputila oštre kritike zbog ovog vjerskog obreda.

Za Milana Vukelića, doktoranda Fakulteta političkih nauka, specijalizovanog za religijsko-politička pitanja i pitanja islamskog fundamentalizma, ova izjava turskog lidera nije iznenađenje.

„Posle pada Konstatinopolja 1453, tadašnja pravoslavna crkva postaje džamija i to ostaje do 1931. Tada su zvona, oltar i druge hrišćanske relikvije uništene, a dodati su islamski elementi poput minareta i tako dalje. Posle 1931. džamija je bila zatvorena i od 1935. godine ona zvanično postaje muzej. Od tada islamski fundamentalisti nastoje da od nje ponovo naprave džamiju, što se u potpunosti poklapa sa neoosmanističkom politikom koju zastupa Redžep Tajip Erdogan“, objašnjava Vukelić.

Vukelić vjeruje da je turski predsjednik ozbiljan u svojoj namjeri da Aja Sofiju pretvori u džamiju.

„Mislim da je Erdogan proizvod jednog islamističkog ’bekgraunda‘ koji se zaista zalaže za tu ideju, a to je svojim postupcima do sada više puta pokazao. U tom smislu treba imati u vidu samu ideologiju neoosmanizma, koja zagovara obnovu uticaja Osmanskog carstva i predstavlja suprotnost sekularnom kemalizmu, koji su islamski fundamentalisti predstavljali kao glavni kamen spoticanja i razvoja Turske“, napominje Vukelić.

Kako kaže, od dolaska Erdogana na vlast, prvo kao premijera 2003. godine, a potom i kao predsednika Turske, ova ideologija sve više uzima maha i postaje sve zastupljenija u turskom društvu.

„Zato Erdoganova izjava da Aja Sofija može u budućnosti postati džamija predstavlja samo rezultat te neoosmanističke politike za koju se on zalaže. Vjerujem da ta politika predstavlja opasnost ne samo za Tursku već i za sve teritorije koje su nekada bile dio osmanskog carstva“, ukazuje Vukelić.

Na pitanje koliko je realno da Aja Sofija promjeni namjenu, s obzirom na to da se od 1985. godine nalazi na listi svjetske kulturne baštine Uneska, sagovornik Sputnjika kaže da je to u ovom trenutku malo vjerovatno.

„Međutim, u slučaju jačanja islamskog sveta i širenja tog rastućeg fundamentalizma, postoji mogućnost da se to dogodi“, zaključuje Vukelić.

Podsjetimo, nekada najveću crkvu hrišćanskog naroda sagradio je rimski car Justinijan. Godine 532. izdao je nalog za izgradnju crkve „kakve nije bilo od vremena Adama i kakve nikada i nigde više neće biti“ na mejstu crkve koju je izgradio Teodosije Drugi, a koja je izgorela u vreme vladavine cara Justinijana.

Po nalogu cara, Aja Sofiju, odnosno Svetu Sofiju, punih pet godina zidalo je 10000 radnika. Petnaest godina kasnije građevina je osveštana, a punih hiljadu godina ona je predstavljala najveću crkvu hrišćanskog naroda, sve dok Mehmed Drugi, po osvajanju Konstantinopolja, nije naredio da crkva postane džamija i simbol trijumfa Turaka Osmanlija i nadmoći islama.

Erdoganovu najavu svakako bi trebalo tumačiti i u svijetlu aktuelne kampanje za važne lokalne izbore u toj zemlji, prenosi Sputnik.

Pročitajte još:

Strmoglav pad – EU tone