Episkop Joanikije: Mi ne možemo da odstupimo od svoje vjere, svojih svetaca i svojih svetinja

Tokom Svete Arhijerejske Liturgije, koju je, uz sasluženje brojnog sveštenstva i monaštva, u subotu 6. aprila 2019, služio u hramu Začeća Svetog Jovana Krstitelja u Straševini kod Nikšića, Episkop budimljansko-nikšićki G. Joanikije osvrnuo se u svojoj besjedi na događaje, koji su, ovih dana, uznemirili vjerni narod u Crnoj Gori.

Na meti bezumnih, najprije, se našao hram Svetog velikomučenika Georgija, u drobnjačkom selu Dubrovsko, a odmah, potom, najavljeno je i rušenje Krstionice na Miholjskoj Prevlaci. Ove događaje, po riječima Njegovog Preosveštenstva, potrebno je sagledati iz hrišćanske i istorijske perspektive.

„Ko god pominje Prevlaku treba da zna da je tu drevna svetinja i da je tu utemeljena Svetosavska episkopija Zetska, slavna i velika, iz koje je izrasla, kasnije, Mitropolija crnogorsko-primorska i da su neprijatelji pravoslavne vjere srušili taj manastir sredinom 15. vijeka. Od tada do dana današnjeg pravoslavni srpski narod Boke Kotorske i šire želi da se ta svetinja obnovi“, kazao je Preosvećeni Episkop.

Istakao je da je ova drevna svetinja bila poštovana i dok je bila u ruševinama, kao da je u punom sjaju, jer je to mjesto sveto i presveto.

„Tamo su promirotočile mošti Prevlačkih mučenika i naš Mitropolit, poslednjih 20 godina, trudi se da obnovi tu svetinju, a oni koji o tome, tobož, odlučuju nemaju povjerenja u njega da će on to uraditi kako valja. Kažu mnogi da nemamo ni pravo, a kako nemamo pravo da obnovimo svetinju gdje je bila naša Episkopija, gdje smo ukorijenjeni i utemeljeni“.

„Onaj ko kaže da nemamo pravo na to on nam, zapravo, oduzima pravo na postojanje, na ime, na život“, konstatovao je Vladika.
Napomenuo je da je Mitropolit više puta pokušavao s njima da se dogovori o obnovi, ali se odugovlačilo „preko svake mjere“. Ipak, istakao je Preosvećeni Episkop, svetinja živi, svetinja je zaživjela.

Naglasio je da ono što Crkva traži jeste da obnovi svoju svetinju i da se za to primijeni najveća postojeća struka.

„Radili su ljudi od struke, uradili projekte, a to se i dalje odugovlači. Nije urađeno ništa na toj svetinji bez saglasnosti države. Jedino što je urađeno  bez dozvole je Krstionica. Vidjeli smo da svaka obnova počinje od duhovne obnove i nekad je to bilo, prije 10-15 godina, mnogo više, a i danas imamo, puno još nekrštenog i neprosvećenog naroda. Sveštenik Mijajlo Backović sa omladinom počeo je krstionicu da ona bude simvol i priprema za obnovu velike svetinje na Prevlaci. I to je sad problem, a nije problem što su kočili decenijama obnovu naše najveće svetinje iz koje su izrasle sve ostale koje imamo. Bojim se da su oni, koji danas hoće da ruše Krstionicu na tragu i putu onih, koji su rušili sveti manastir Svetih Aranđela na Prevlaci sredinom 15. vijeka. Bojim se da to ima neke veze“.

„Istina, tada nam je rušio svetinju narod druge vjere, a danas, kao što se potvrdilo na drugim primjerima, ono što su nam nekada željeli naši neprijatelji to sada, često, izvršavaju i prijete da će izvršiti ljudi iz našeg naroda. Dokle smo mi to došli? Je li se vlast toliko otuđila od svog naroda? Da je bilo spremnosti za razumijevanje i za dijalog od strane države davno bismo prevazišli ove probleme. Mi ne možemo da odstupimo do svoje vjere, niti od svog imena, svojih otaca i praotaca, svojih svetaca i svojih svetinja. To treba svakome da bude jasno i bezuman je onaj ko bi nas na to prinuđavao“, poručio je Vladika budimljansko-nikšićki.

Vladika je zaključio da je potreban razgovor i da, prije svega, budemo ljudi. Kao što je govorio naš Sveti Patrijarh Pavle: Budimo ljudi!

„On je to govorio i nama sveštenim licima, onima koji su na vlasti, onima koji su blizu i koji su daleko, i prijateljima i neprijateljima. Ajmo da budemo ljudi! Da krenemo od tog osnovnog temelja, pa, kao što pjeva narodna pjesma, lasno ćemo ako smo ljudi, lijepo ćemo se dogovoriti i oko najvećih problema. Mogu ljudi da prevaziđu sve ako žele i hoće, naročito ako su hrišćani, ako žele da ugode Bogu i misle o dobru svog naroda“.

„A oni koji misle samo o sebi, o svom položaju i svojoj, kako-tako, stečenoj imovini, tu ima velikih problema, naročito, ako je ta imovina stečena grabežom, što često biva. Sve to vidi ovaj narod. Ali, opet, da se Bogu pomolimo, da se vratimo Njemu, da On izlije svoju mudrost, svoju dobrotu i svoju milost na sve nas, na one koji različito i suprotno misle jedni od drugih. Da Bog na sve nas izlije svoju milost, svoju dobrotu, svoju blagodat, svoju svjetlost i svoj mir, pa ćemo onda, uz Božju pomoć, naći način, naći put, izlaz, mir, radost i svaki napredak, ako Bog da“, zaključio je Preosvećeni Episkop Joanikije.

Izvor: Eparhija