EK podriva Dodika: Milion evra NVO za „kreiranje politike“ u BiH
1 min read
Milorad Dodik
Evropska komisija izdvojiće milion evra za učešće nevladinih organizacija u politici Bosne i Hercegovine, navodi RT. Stručnjaci navode da se radi o planiranom pokušaju slabljenja položaja Srba i njihovog predstavnika Milorada Dodika u strukturama BiH, nešto u čemu EU već ima iskustva.Korist ima i NATO, jer članstvo BiH u ovu zločinačku organizaciju sprječava upravo srpska vlast.
Kako je saopšteno iz EK, milion evra biće dodijeljeno za „uključivanje organizacija civilnog društva u donošenju odluka i kreiranju politika” u Bosni i Hercegovini. Projekat pod istim naslovom objavljen je na internet stranici EK.
Pretpostavlja se da će novac biti dodijeljen za „praćenje provođenja reformi“, i „ocjenu neophodnosti novih zakona“, kao i „izradu novih zakona“.
„EU namjerava da poveća sredstva za nevladine organizacije kako bi oslabila vlast u Republici Srpskoj i podržala jačanje uloge Muslimana i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Evropska unija takođe nastoji da spriječi moguće pridruživanje Banja Luke Srbiji“, ističu stručnjaci.
Cijela stvar će se sprovesti za nepun mjesec dana. Već u junu 2019. godine, Evropska komisija namjerava da objavi tender za razvoj u visini od milion evra- Pobjednik će se znati već u septembru. S njim će biti potpisan ugovor, kako bi se navodno pomoglo razvoju civilnog društva u ovoj balkanskoj zemlji.

Uticaj na vlade preko NVO
Namjera EU da finansira nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini je direktan pokušaj da se utiče na politiku države i njene konstruktivne autonomne jedinice, ocjenjuju politički stručnjaci za RT.
„Na Zapadu smatraju da su nepolitičke organizacije jedan od načina da se utiče na vlast jednog dijela ili cijele zemlje i da se njima nastoji upravljati osiguravanjem određenih sredstava“, kazala je šef Centra za proučavanje moderne balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka, član Senata Republike Srpske Elena Guskova.
BiH, ističe ona, jedna je od najsiromašnijih zemalja u Evropi, u kojoj je, nakon građanskog rata 1992-1995. većina lokalnih NVO bila finansirana od strane zapadnih fondova.
Ona je podsjetila na političku specifičnost same strukture države.
„Politička struktura određena je Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine, kojim je okončan sukob u BiH. Bosanski Srbi koji su se borili za otcjepljenje od Bosne i Hercegovine dobili su svoju državnost – Republiku Srpsku – sa širokim pravima, ali kao dio jedinstvene BiH. Druge dvije etno-religijske zajednice u Bosni – Hrvati i Muslimani – nisu dobile odvojene republike. Teritorije koje su im prenesene i spojene u Federaciju Bosne i Hercegovine, još jedan teritorijalni entitet unutar BiH.
Treća jedinica u Republici je Autonomna regija Brčko, koja je de fakto pod međunarodnom upravom visokog predstavnika za BiH. Po pravilu, ovu funkciju vrše zapadne diplomate. Visoki predstavnik ima široka prava: može uticati na politiku cijele BiH, sve do ukidanja odluka bosanskih vlasti, smjene političara ili zabrane učešća određenih pojedinaca na izborima“, objašnjava Guskova i dodaje:
„Kao što je ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov primijetio u septembru 2018. godine, tokom svoje posjete BiH, Moskva se protivi zadržavanju institucije visokog predstavnika. U Ruskoj Federaciji smatraju da ona ograničava suverenitet građana i predstavlja oblik protektorata“.
S druge strane, predstavnici Zapada kažu da Moskva navodno povećava uticaj u Bosni i Hercegovini.
U aprilu 2019. godine, Istraživačka služba u Kongresu SAD-a pripremila je izvještaj protiv širenja uloge Rusije, Turske i Kine u BiH. Analitičari su preporučili američkim zakonodavcima da povećaju finansijsku pomoć toj balkanskoj zemlji.
Protiv Srba
Zapadni analitičari su zabrinuti zbog aktivnosti bivšeg predsjednika Republike Srpske, predsjednika predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorada Dodika, koji otvoreno simpatizira Rusiju, navodi RT.
„Jačanje finansiranja bosanskih neprofitnih organizacija od strane EU neophodno je da bi se oslabila postojeća vlast, koja je u stanju da ojača Republiku Srpsku, gdje Dodik i dalje ima glavnu ulogu“, ističe Guskova.

Njeno mišljenje dijeli i stručnjak Instituta za evropske studije u Beogradu Stevan Gajić.
„Nije ovo prvi put da se pokušava lišiti Republika Srpska svog suvereniteta preko institucija civilnog društva kako bi se centralizovala vlast na štetu ne samo srpskog naroda, već i Hrvata, koji su u drugom dijelu muslimansko-hrvatske federacije, i čiji je broj znatno manji od Muslimana“, kazao je Gajić za RT.
Srpskog lidera ne simpatišu ni u EU ni u NATO. On je prošle godine optužio USAID, koja je dala grantove lokalnim nevladinim organizacijama, za direktno uplitanje u unutrašnje poslove Republike Srpske.
Slično će biti i sa ovim novcem, smatra Guskova.
„Novac EU će ići onim onim organizacijama koje mogu doprinijeti slabljenju vlasti Republike Srpske“, ističe ona.
Podsjeća i da je Dodik 24. marta u Banjaluci, povodom 20. godišnjice agresije NATO-a na Jugoslaviju, kazao da Republika Srpska nikada neće postati dio NATO saveza i da se može povući iz BiH. P
„Dodik pažljivo prati proces pregovora između Kosova i Beograda. On smatra da ako je Beograd primoran da prihvati nezavisnost Kosova, onda Republika Srpska može da se izjasni o otcjepljenju od BiH i pridruživanju Srbiji“, kaže Guskova.
Prema riječima stručnjaka, EU podržava otcjepljenje kosovskih Albanaca iz Srbije, dok istovremeno negira pravo na otcjepljeljnj bosanskih Srba.

„Nevladine organizacije su potrebne da bi se spriječio proces otcjepljenja Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine i njenog pristupanja Srbiji. Oni mogu da organizuju i proteste, te da vrše pritisak na postojeću vladu, okupljajući se oko njih nezadovoljne“, rekla je Guskova.
Iskustvo Zapada u podrivanju država
Elena Guskova je podsjetila RT da Zapad ima veliko iskustvo u korišćenju nevladinih organizacija za promjenu neželjenih lidera na Balkanu.
„Klasičan primjer je uklanjanje jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića tokom protesta 2000. godine“, napominje ona i ističe:
„Naknadne obojene revolucije, u Ukrajini i Gruziji, uglavnom su kopirale ono što se događalo u Jugoslaviji“.
Prema njenom mišljenju, protesti na ulicama Srbije, Crne Gore i RS predstavljaju takođe pokušaje pritiska na postojeću vlast.
Prema Gajiću, uticaj zapadnih NVO na organizovanje protesta protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Beogradu je pretjeran. On međutim ne poriče zapadni pritisak u demonstracijama koje se povremeno javljaju u Republici Srpskoj.
„Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO-u ometaju Republika Srpska i Dodik. Prema tome Zapad, kroz spoljni pritisak, pokušava da ga prisili da promijeni svoj stav prema Sjevernoatlantskom savezu, kao i političku situaciju u Republici Srpskoj. Nedavno su održani protesti koji su bili usmjereni protiv vlasti Dodika. Demonstracije su podržane iz inostranstva“, napomenuo je Gajić.
Pročitajte još:
Traži punu lojalnost: Milo sprema čistku u opštinskim odborima DPS-a
Koliko „drugosrbijanski“ ološ podriva Dodika i Republiku Srpsku najbolje govori da je jedan od savjetnika lažnog hrvatskog,a zapravo rezervnog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, poznatog po užasnoj mržnji prema Srbima, niko drugi do Čeda Jovanović. Pametnome dovoljno!
Dodika ruši NATO, EU, islamski ekstremisti, bošnjačka kvazielita, ali i „drugosrbijanski“ politički, medijski i NVO „otpad“.
“Drugosrbijanci”: Titova kopilad