Banka hrane obilježava devet godina postojanja: Bez efikasne države nema smanjenja siromaštva

Nevladina organizacija Banka hrane danas obilježava devet godina od osnivanja i tim povodom njihova predsjednica marina Medojević osvrnula se na minuli rad i dosadašnje akcije navodeći da su do sada pomogli 19 285 porodica, odnosno oko 90 000 ljudi koji žive u stanju nemaštine.

Sprovedeno je 1 508 humanitarnih akcija u kojima je učestvovalo o 4005 volontara.

” Kada smo, prije devet godina počeli da radimo namjera nam je bila da podižemo javnu svijest o problemu siromaštva i rasipanja hrane. Mi nismo do sada uspjeli da animiramo društvenu zajednicu, koliko je potrebno, da bi svi oni koji mogu biti aktivni učesnici i borci protiv problema siromaštva bili zajedno i doveli do željenog cilja. Društveno korisni rad i volonterizam je potencijal koji u našoj državi nije dovoljno iskorišćen jer nemamo nacionalne kampanju”, kazala je Medojević.

Ona je podsjetila sa su Banke hrane organizacije koje su u čitavom svijetu prepoznate kao neophodna spona društveno odgovornog poslovanja, državnog sistema, volontera i ugroženih.

” Naša aktivnost je postajala sve veća kao odgovor na stalni rast socijano ugroženih porodica koje su nam se obraćale. U početku smo pomagali ljudima koji su bili na evidenciji kod Centara za socijalni rad širom Crne Gore. Članovi porodica kojima smo pomagali su nam ukazali na probleme koje imaju a koji se tiču selektivnog pomaganja ustanova zbog čega smo saradnju sa njima vremenom smanjivali. Na podjelama donacija koje smo radili sa ovim ustanovama vidjeli smo mnogo onih koji su došli po pomoć a kojima ona nije bila potrebna”, prisjetila se Medojević i dodala da sada skoro da ne postoji organizacija u Crnoj Gori sa kojom nisu sarađivali i pomagali.

Prema njenim riječima, Banci hrane se tokom godina rada javljao sve veći broj ljudi koji nisu na evidenciji CSR a u čiji živit pun nemaštine su se uvjerili.

“To su su žrtve tranzicije, porodice sa kreditnim opeterećenjima, penzioneri, nezaposleni, raseljena lica, pripadnici REA populacije kao i veliki broj samohranih majki”, dodaje Medojević i kao novitet ističe da se u poslednje vrijeme javlja sve veći broj onih koji rade za male plate i čiji poslovi nisu sigurni.

“Ne postoji stvar koje se nisam odrekao : odjeće, obuće, ljetovanja,bioskopa, izlazaka, kupovine, nameštaja… Ipak, najstrašnije je: odrekao sam se za sebe i svoju porodicu i normalne ishrane – čujemo od ljudi koji žive na ivici siromaštva”, prepričava Medojević iskustva na koja je nailazila tokom dugogodišnjeg rada.

Medojević ističe da je sada lista potencijalnih korisnika duga i da je na žalost vrijeme čekanja na pomoć sve duže.

” Naša bazična pomaganja su u vidu osnovnih životnih namirnica i higijenskih sredstava. Ali to je samo start. Humani ljudi se javljaju nama i dobijaju direktan kontakt porodice pa pomažu sa hranom, garderobom, obućom, namještajem, pokućstvom, novcem na žiro račun porodica ( kako bi platili struju, nekada im je i oni sami plate, za stararinu, ljekove) sve u skladu sa mogućnostima”, kaže Medojević.

Prem riječima Medojević, svakodnevno slušanje problema ljudi kojima je pomoć treba nije lako.

” Posebno je teško znati da ne možete pomoći dovoljno i biti svjestan da mnogo njih dugo čeka našu pomoć. Prosjek javljanja je oko desetak porodica na dan”, kazala je Medojević.

Ona ističe da se u Crnoj Gori nikada nije otvorila tema koji su kapaciteti našeg društva, građana i kompanija da daju u korisne svrhe, da se donacije sistemski podstiču određenim poreskim olakšicama i da se kroz to razvije određena održiva struktura – na nivou lokalnih zajednica, regije ili države.

“Moramo raditi na tome zajedno, da svaki iole dobrostojeći građanin treba imati izvjesnu odgovornost davanja u opštekorisne svrhe i da se razvije takva kultura. Kod nas je na žalost stvarnost sasvim drugačija. Pomažu više oni koji i sami žive slabijim standardom jer su im ti problemi bliži. Realnost je da naša država stimulativno djeluje na bogate pa možemo reći da važi rečenica: ko ima daće mu se, ko nema uzeće mu se, što Banka hrane osuđuje”, naglasila je Medojević i dodaje da je strategija za borbu protiv siromaštva neophodnost naše države.

Medojević ističe da Banka hrane skoro svakodnevno šalje zahtjeve za pomoć u ime siromašnih građana institucijama sistema i dodaje da povratnih reakcija skoro da nema.

Pohvalu, prema riječima Medojević, zaslužuje kancelarija Omdusmana koja ih jedina kao i mali broj Centara za socijalni rad, obaviještava o porodicama za koje tražimo pomoć.

“Bez efikasne države koja sarađuje sa aktivnim i angažovanim građanstvom, mali su izgledi da se ostvari smanjenje siromaštva.

Banka hrane osim deklarativne podrške institucija, konkretnu pomoć nije imala.

“Mi i dalje radimo bez: kancelarije, magacina, auta, novca. Na konkurse kojih ima inače malo za humanitarni rad ( vjetovatno zato i nema mnogo organizacija koje se dugo godina bave humanitarnim radom) se javljamo ali čudo, ne možemo dobiti ni jedan. Moramo siromašne ljude vratiti u život. Zdrav i sposoban čovjek ne treba da ostane na marginama društva, već mora da radi i da se obrazuje. Moramo da ga uvedemo u sistem, a ne da živi od danas do sjutra”, zaključila je Medojević.

Pročitajte još:

Zejak se Boga ne boji: Bagerima u utorak jurišaju na Njegoševu crkvu (VIDEO)