Da li će biti obnovljena tužba protiv Srbije za genocid?

Mišljenja državnih zvaničnika i političkih analitičara su podijeljena u pitanju eventualnog ponovnog pokretanja tužbe protiv države Srbije zbog genocida, koji je BiH izgubila 2007. godine.

„Novosti“ pišu da Stranka demokratske akcije i njen lider Bakir Izetbegović uveliko prikupljaju nove dokaze protiv Beograda, koji bi im poslužili za „drugo poluvrijeme“ procesa. Pošto rok za reviziju ističe 26. februara, ova zapaljiva tema opet je u žiži političkih krugova u Federaciji, navodi list.

Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, smatra da je to „obična glupost“ i on za Novosti kaže da od toga nema ništa:

– Izetbegović pokušava da pošalje poruku u ime BiH, a Bakir nije BiH. On je samo bošnjački član Predsedništva. Tužba BiH prema Srbiji je još jedna muslimanska inicijativa i kao takvu je treba gledati. Ukoliko nema jedinstvenog stava Predsedništva BiH, a nema ga već duže vreme, to je deplasirana priča koja samo služi za zabavljanje javnosti u Federaciji BiH.

Zbog toga, smatra Dodik, tužba ne može da ode iz BiH i da je cijela priča „Izetbegovićeva izmišljotina da bi bio važan kod Bošnjaka“:

– Pričom o tužbi on pokazuje ne dvoličnu, nego troličnu politiku. Kod njega imamo priču protiv Srbije i Srba s jedne strane, a s druge iz SDA plasiraju priču o saradnji sa Beogradom.

Postoje, međutim, tumačenja, po kojima za reviziju tužbe ne bi bila potrebna saglasnost srpskog člana Predsjedništva BiH, ukoliko bi se ona smatrala nastavkom starog procesa. Inače, da bi se predmet izvadio iz arhiva, potrebno je da sud utvrdi da se pojavila „bitna činjenica koja nije bila poznata u vrijeme toka postupka“.

Da je ovaj uslov ispunjen, tvrdi član Predsjedništva SDA, Senad Bratić, koji kaže za Novosti da će se tužba obnoviti „jer se došlo do novih detalja“. O čemu je riječ, nije htio da govori za list, ali smatra da tužba neće narušiti odnose Srbije i BiH:

– Tužba treba da skine ratnu hipoteku sa Srbije, a ne da se sada gleda hoće li to pokvariti odnose Srbije i BiH. Najbolje bi bilo da tužba ostane u sferi sudskog postupka, a ne da postane predmet svađe i rasprave na relaciji Srbija – BiH. I pored tužbe, dve države moraju da sarađuju i unapređuju sve odnose, a ne da budu taoci prošlosti.

Po presudi iz 2007, Srbija nije kriva za genocid, ali je Sud iznio stav i da naša država nije učinila sve što je u njenoj moći da spriječi genocid u Srebrenici.

Da bi se obnovio postupak po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije, morala bi da postoji nova činjenica koja bi ukazivala na to da je Srbija imala genocidnu namjeru u Srebrenici, rekao je za Sputnjik Tibor Varadi, nekadašnji zastupnik Srbije u sporu sa BiH.

Povodom najava iz Sarajeva da se razmišlja o podnošenju zahtjeva za reviziju spora, Varadi kaže da nije dovoljno da postoji neka nova činjenica u vezi sa tim, da bi Međunarodni sud prihvatio zahtjev BiH za reviziju spora sa Srbijom, već da to bude bitna činjenica takva da može da utiče na drugačiju odluku od one kojom je Srbiju 2007. godine oslobodio odgovornosti za genocid u Srebrenici.

Sud će odmah na početku da ocijeni da li je činjenica takve težine, dodaje Varadi, profesor međunarodnog prava.

Povodom tvrdnji Džefrija Najsa, bivšeg tužioca Haškog tribunala da postoje novi dokazi nađeni nakon 2007. godine i da je to temelj za podnošenje novog zahtjeva, Varadi kaže da bi morala da postoji zaista krupna činjenica koja povezuje Srbiju sa genocidom u Srebrenici.