Zločin bez kazne: Godišnjica pogroma Srba na Kosovu i Metohiji

Na današnji dan navršava se 14 godina od pogroma Srba na Kosovu i Metohiji.

U talasu nasilja 17. i 18. marta 2004. godine na Kosovu i Metohiji stradalo je 19 civila, 950 ljudi je povrijeđeno, a 4.000 protjerano. Uništeno je više od 900 objekata, uključujući 35 srpskih crkava i manastira.

Povod ili izgovor za pogrom bila je kampanja albanskih medija u kojoj su lokalni Srbi neosnovano optuženi da su odgovorni za smrt jednog albanskog dječaka.

Istraga Unmik policije utvrdila je da su optužbe bile lažne, a portparol međunarodne policije Neridž Sing izjavio je tada da su “preživjeli dječaci poslije tragedije bili pod jakim pritiskom albanskih novinara i političara da optuže Srbe iz susjednog sela”.

U pogromu je ubijeno 19 Srba, dok je 11 Albanaca život izgubilo u obračunu s pripadnicima međunarodnih snaga bezbednosti.

Povrijeđene su 954 osobe, među njima i desetine pripadnika međunarodnih snaga, a uništena su 72 vozila Ujedinjenih nacija. U ovom talasu nasilja albanskih ekstremista etnički je očišćeno šest gradova i devet sela, spaljen je manastir Devič kod Srbice.

Porušeno je oko 800 srpskih kuća i zapaljeno 35 vjerskih objekata, uključujući 18 spomenika kulture, među kojima i crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu koja potiče iz 13. vijeka i nalazi se pod zaštitom organizacije UNESCO.

Prema podacima Eparhije raško-prizrenske SPC, iz aprila 2004, ukupan broj uništenih crkvenih zgrada je bio blizu 100.

Poslije pogroma nad Srbima, uhapšeno je 270 Albanaca, a 143 osobe su osuđene, većina na novčane, a 67 na zatvorske kazne, ali ne i glavni akteri iz političkih struktura i redova bivše OVK.

Međunarodni tužioci i sudije na Kosovu i Metohiji procesuirali su sedam slučajeva uništavanja crkava i 67 osoba osudili na zatvorske kazne od 21 meseca do 16 godina, a jednu oslobodili optužbi.

Teror albanskih ekstremista osudili su Savjet bezbjednosti UN, kao i Evropska unija, a Parlamentarna skupština Savjeta Evrope je 29. aprila 2004. donijela rezoluciju.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić kazao je ranije da još uvijek nijesu otklonjeni pravi politički uzroci zbog kojih je došlo do nasilja u pokrajini prije 14 godina.