Zakon o zaštiti podataka o ličnosti u Skupštini RS

Ministarka pravde, Nela Kuburović, ocijenila je u Skupštini da je osnovni cilj Predloga zakona o zaštiti podataka o ličnosti da svakom građaninu Srbije obezbijedi poštovanje osnovnih prava i sloboda, a posebno prava na zaštitu podataka o ličnosti.

Obrazlažući zakon, ona je istakla da će se njegovim donošenjem ispuniti više ciljeva, među kojima je proširivanje i preciziranje nadležnosti i ovlašćenja Povjerenika za informacije od javnog značaja kao nezavisnog državnog organa, i usklađivanje sa relevatnim dokumentima EU, navodi B92.

Po važećem zakonu, lice je imalo pravo žalbe Povjereniku, ako smatra da rukovalac ne obrađuje njegove podatke u skladu sa zakonom, a ako je nezadovoljan odlukom Povjerenika, mogao je da pokrene upravni spor.

Sada se predviđa čitav niz različitih mogućnosti za zaštitu prava, pri čemu je moguće podnijeti više pravnih sredstava. Prije svega, može se podnijeti prigovor rukovaocu na obradu podataka, ali i pritužba Povjereniku. Protiv odluke Povjerenika, odnosno u slučaju da takva odluka nije donijeta u roku od 60 dana od dana podnošenja pritužbe, može da se pokrene upravni spor!

Isto tako, a nezavisno od drugih postupaka može se ostvariti i neposredna sudska zaštita, a na kraju, izričito je propisano i pravo na naknadu štete, koje podrazumijeva da lice koje je pretrpjelo materijalnu ili nematerijalnu štetu zbog povrede odredaba zakona ima pravo na novčanu naknadu ove štete od rukovaoca koji je štetu prouzrokovao, istakla je ministarka.

Ukazala je da su Predlogom zakona detaljno uređeni poslovi Povjerenika, kao nezavisnog nadzornog tijela, preciziran je njegov nezavisan status, a detaljno su uređene njegove nadležnosti. Povjerenik prije svega obavlja inspekcijske poslove, ali, pored toga, ima ovlašćenja da preduzme odgovarajuće korektivne mjere, obezbjeđuje primjenu zakona, a obavlja i poslove međunarodne saradnje.

Takođe, uvodi se obaveza analize rizika prije započinjanja radnji obrade, a ako je rizik visokog nivoa propisuje se neophodnost traženja mišljenja nadzornog organa.

Ministarka ističe da se prvi put jasno propisuju posebne odredbe koje se odnose samo na nadležne organe, čime se obezbijeđuje zakonitost njihovog postupanja.

Kada je riječ o novinama, Kuburović kaže da se za razliku od sada važećeg zakonskog rješenja, prema kome se pristanak može dati isključivo u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik, što je u primjeni zakona izazivalo velike probleme, pojam pristanka je sada precizno definisan i značajno proširen.

Veliki broj odredaba zakonskog predloga odnosi na obradu organa vlasti, kaže Kuburović i dodaje da je propisivanjem tih odredbi veoma važno jer se, sa jedne strane obezbeđuje dalje unapređenje dostignutih ljudskih prava u ovoj oblasti, a sa druge strane postoji potreba za ograničenjem nekih od tih prava, imajući u vidu bezbjednosne izazove koji se javljaju u današnje vrijeme, prenosi B92.

Prema njenim riječima, za razliku od važećih zakonskih rješenja, predviđeno je više mogućnosti za prenos podataka u drugu državu ili međunarodnu organizaciju, pri čemu treba naglasiti da u svakoj od mogućih situacija postoje jasno propisani uslovi koji moraju biti ispunjeni.