Zabrinjavajući trend iseljavanja iz HR nakon pridruženja EU

Trend iseljavanja iz Hrvatske još nije katastrofalan, ukoliko se uporedi s drugim državama nakon pristupanja Evropskoj uniji, ali je zabrinjavajući.

„Kada vidimo iseljavanja iz drugih država nakon pristupanja EU, kada se iz država poput Poljske i Rumunije iselilo više miliona ljudi, onda hrvatske brojke nisu tako zastrašujuće“, rekao je Drago Župarić-Iljić sa Instituta za migracije i narodnosti.

Pozvao se, između ostalih, na podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u 2015. iz Hrvatske otišao 29.651 čovek, od čega najviše u Nemačku (12.264), zatim u Srbiju (3.235), Austriju (3.208), BiH (2.501), Švajcarsku (1.572), Italiju (1.288) i Sloveniju (507), a najviše iz Slavonije, i to iz Požeško-slavonske županije.

Istovremeno su imali 12.000 useljenih. Međutim, žale se kako ti podaci nisu potpuni, pa je moguće da je iseljenih i više.

Na primer, nemačka statistika ukazuje da je hrvatska statistika registrovala skoro tri puta manje emigranata koji su u 2015. otišli u Nemačku.

On je ukazao i na najnovije službene nemačke podatke (Das Statistische Bundesamt) koji pokazuju da je zadnjih godina broj hrvatskih državljana koji dolaze na rad u Nemačkoj zaista znatno rastao, što naznačuje da je iseljavanje iz Hrvatske daleko veće od onog što sugeriše domaća statistika.

U 2013. je u Nemačkoj broj hrvatskih državljana porastao za 15.572, u 2014. za 21.804, a u 2015. godini za čak 34.548.

Povećanje je drastično u odnosu na ono koje je bilo 2011. i 2012. godine, kada se broj pridošlica s hrvatskim državljanstvom kretao tek oko nekoliko hiljada godišnje.

Očito je, dakle, da se taj skok emigranata u poslednje tri godine ne može pripisati samo potencijalnoj dvostrukoj registraciji, većem broju novorođenih hrvatskih državljana na teritoriji Nemačke, većem broju migranata koji imaju hrvatsko državljanstvom ali nisu stigli iz Hrvatske (one koji su stigli iz BiH ili Srbije)…

„Možemo opravdano pretpostaviti da je povećanje broja registrovanih stranaca sa hrvatskim državljanstvom u nemačkoj statistici od 2013. do 2015. delom i rezultat otvaranja nemačkog tržišta rada za hrvatske građane po pristupanju Uniji, a naročito nakon 1. jula 2015. kao i nastavka trenda iseljavanja iz Hrvatske u Nemačku kao destinaciju“, kaže Drago Župarić-Iljić, koji je trenutno angažovan kao istraživač na studiji o migraciji, što je projekat nemačke Fondacije Fridrih Ebert.