IN4S

IN4S portal

Vrijednost bankrota

grcka zastava
         Prugastoplava sloboda, verbalna instalacija (Foto: N. M.)

Da sam Grk, glasao bih na referendumu protiv „strožih uslova stranih povjerilaca“ jer ova igra riječi namiče omču oko vrata ionako dobrano ugrožene samostalnosti i suverenosti prve među civilizovanim evropskim zemljama.

Pa neka bude što biti ne može. Bankrot Grčke? Bankrot Grčke.

Da li će nama od uginuća komšijske prugastoplave krave biti bolje? Svakako neće, ali ćemo – u vremenima u kojima nas ponižavaju na sad već sedmičnom nivou, zidovima, srebrenicama, briselima, poglavljima – biti jasnije kako se neko ko pokaže bijele bubrege makar može osloboditi u futuru drugom.

Banke valja zamisliti kao mehanizovane muzilice mlijeka, koje novac isisavaju iz skrajnutih geografskih krava. U slučaju bankrota, realnih para neće biti u opticaju. Konkretnu vrijednost predstavljaće konkretna vrijednost: u sirotoj kući pola kila sardele ili konzerva tune, a u kući pripadnika srednje klase kilo cipola i izvijesna količina zaliha – brašna, ulja, soli, šećera, vina, vode, šibica, baterija, antibiotika…

Rat u Evropi je čudovište koje se hrani fermentiranim finansijskim iznutricama na jednoj, i otetim dobrima na drugoj strani. Da bismo znali kako su Ujedinjene zemlje vojnom kampanjom iz 1999. protiv Srbije uvele Svijet u medijski oglašene prve velike bitke Trećeg svjetskog rata, valja imati na umu misao Vinsenta Vikersa, nekadašnjeg guvernera Engleske banke: Svrha postojanja novca je da omogući i olakša razmjenu robe i usluga.

Jedina vrijednost novca leži u vrijednosti robe. Ukoliko ne bi bilo robe namijenjene razmjeni, novac bi bio potpuno bezvrijedan. Vreća zlata na nekom pustom grčkom ostrvu ne vrijedi više nego sama vreća u koju je zlato pohranjeno.

Ljudi su dopustili da emitovanje i ponuda novca regulišu proizvodnju i potrošnju robe, a to je isto kao kad bismo mi dozvolili da korpe za ribu regulišu ponudu ribe.

Vrijeme pred Ukrajinski rat vođeno je i kontrolisano upravo tako da oni koji upravljaju emisijom novca određuju proizvodnju votke, ili potrošnju slatkovodne ribe. Da ekonomisti s neke druge planete ili prosječno inteligentna djeca imaju uvid u poziciju u kojoj se čovječanstvo našlo, valjali bi se od smijeha takvoj gluposti.

Da li je Srbija i Crna Gora spremna na bankrot, ako ih zahvati potok domina koje se obaraju? Ne bih rekao.

Da li je Evropa spremna? O, sigurno nije. I od te spremnosti Evrope da i dalje bude američki protektorat poodavno strahujem, kinjen ne postmodernim, nego upravo predmoderim režimima Srbije i Crne Gore.

No, u čemu bi onda ležala vrijednost bankrota, ako na dnu finansijskog posrnuća uopšte ima ikakve vrijednosti? U tome, držim, što nije grijeh posrnuti, već hrabro ne ustati. Opet.

Grčka je izvagala, ili mi se, neupućenom tako čini: budući dužni 300 milijardi, ako se stegne omča oko svakog Grka, i ako Grčka uštedi (tek i svega) 8 milijardi – izgubiće sve, vo vjeki vjekov, a dužna biće i dalje summu od nevjerovatnih 292 milijarde!?

Jednostavno se ne isplati. U tome leži vrijednost bankrota.

Podjelite tekst putem:

2 thoughts on “Vrijednost bankrota

  1. Da li Crnoj Gori moze ovo da se deis,sigurno moze i vjerovatno cese desiti,kazu nas dug je preko 2 milijarde,ako izgubimo proces oko Aluminskoga to je ravno 3,mi te pare nemamo,i nemozemo to vratiti,a dug ce rasti i to brze nego se misli.

  2. Grčka je izvagala, ili mi se, neupućenom tako čini: budući dužni 300 milijardi, ako se stegne omča oko svakog Grka, i ako Grčka uštedi (tek i svega) 8 milijardi – izgubiće sve, vo vjeki vjekov, a dužna biće i dalje summu od nevjerovatnih 292 milijarde!?

    Jednostavno se ne isplati. U tome leži vrijednost bankrota.

    evo nekih podataka koji govre u prilog ovog sto je Nikola gore naveo.Sto politicari i mediji precutkuju ovdje u Njemackoj je sedeca ,90% novca koje su navodno Grci dobili islo je na banke koje su uglavnom Njemacke Francuske Engleske,242,49. milijardi evra su dobile banke u stvari da se spase a samo 19 procenata je dobila drzava u stvari neku crkvicu narod.Prema tome da se narod opire je potpuno razumljivo.Tako da od pocetka ove prevare ni ECB ni EU ni SB nijesu novac pomijerale sa mjesta,ovdje je nadjen modus vivendi da se spasavaju propale banke i sumnivi poslovi.
    tako mje 2010 godine glavni povjerioci Grcke bili privatne banke,e sada treba narod Grcke da bude garant tim bankama,oni su kredite dali i samim tim su odgovrni za risk,i ja igram loto ali mi niko ne garantuje i varce novac posto uvjek gubim,morao bih se javiti Sojbeu.tako nekavkva akcija navodnog dsoasavanj u stvari prevara u kojoj lezi 78% danasnjeg Grckog duga,ali su zemlje Eu ovdje preuzele garanciju za to spasavanje,u stvari poreski obveznici u Njemackoj ili bilo gdje drugo,e sada je normalno da treba huskati narod na narod.
    Kome duguje Grcka 320 milijardi evra.

    1) 60% eurozoni dakle 141 milijardu fondu za stabilnost i 52,9 milijardi Greek Loan Facility
    2) 10% Svjetskoj banci
    3) 6% Evropskoj centralnoj banci
    4) 3% grckim bankama
    5) 1% stranim bankama
    6) 1% grckoj Centralnoj banci
    7) 3% ostali krediti
    8) 15% ostla dugovanja kroz drzavne obveznice

    izvor Open Evropa,dakle ovdje su stvari jasne a to je Cipras mora ove dugove proglasiti ilegalnim,kao sto i jesu,ja sam se zaduzio dizao kredite ,nemam pokrice za te kredite ali sam ih dobijao,sada treba selo da vraca moje dugove ,jer prijete ucerivaci dugova,to donekle ide u Montenegro ,ali kada to pocne na drzavnom nivou tada dolazi do ovoga sto je doslo ili rat.

    https://youtu.be/IVdIVbCRoes?t=20

    Grci mogu jedino reci jedno veliko NEEEEEEEEEEEEEEEE

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *