IN4S

IN4S portal

(VREMEPLOV) Žikica Jovanović Španac ubio žandarme u selu Bela Crkva, rođeni Miroslav Krleža i Biljana Plavšić…

IN4S vremeplov...

Žikica Jovanović Španac (Foto: WIKIPEDIA)

Na današnji dan, 7. jula 1941. godine, Žikica Jovanović Španac, borac lokalnog partizanskog odreda, započeo je oružanu borbu pod vođstvom KPJ. On je u Beloj Crkvi, selu kod Loznice, na lokalnom ivandanjskom seoskom vašaru, ubio dvojicu pripadnika srpske žandarmerije – Milenka Brakovića i Bogdana Lončara.

Ovaj događaj je, voljom komunističke vrhuške, prihvaćen za početak ustanka u Srbiji (Jugoslaviji). Podsjetimo, odluka o podizanju ustanka od strane KPJ donesena je posle napada nacističke Njemačke na Sovjetski Savez, a ne posle okupacije i rasparčavanja Jugoslavije.

Miroslav Krleža

Jedan od najpoznatijih hrvatskih književnika 20. vijeka, Miroslav Krleža, rođen je 7. jula 1893. godine u Zagrebu.

Riječ je o izuzetno plodotvornom piscu, koji je za svojih 88 godina života i 66 godina književnog rada napisao pedesetak zbirki pesama, pripovjedaka, romana, drama, eseja, političke publicistike, polemika, putopisa, dnevnika, memoara, enciklopedijskih članaka: u njegovom stvaralaštvu možemo naći sve oblike književnog izražavanja.

Ostaće upamćen po sledećim djelima: Gospoda Glembajevi, Pjesme 1, 2 i 3, Novele, Na rubu pameti, Zastave, U logoru, U agoniji, Vučijak…

Biljana Plavšić

Na današnji dan, 7. jula 1930. godine, u Tuzli, rođena je srpska političarka iz Bosne i Hercegovine, Biljana Plavšić. Obavljala je funkcije člana Predsjedništva SR BiH, potpredsjednice Republike Srpske i predsjednice Republike Srpske. Po vokaciji je biolog, doktor je nauka i bivši univerzitetski profesor. U Haškom tribunalu je osuđena na 11 godina zatvora, ali je izašla posle 6 godina.

Toto Kutunjo

Sedmi dan mjeseca jula ostaće upamćen i po rođenju srpskog istoričara i predsjednika SANU Dejana Medakovića (1922); italijanskog pjevača Tota Kutunja (1943); ali i po smrti srpskog hemičara, prvog rektora Beogradskog univerziteta i predsjednika Srpske kraljevske akademije Sime Lozanića (1935).

 

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *