Violončelo senzacija: Preporod Varijacija na Rokoko temu Čajkovskog

Autor: Gulja Smagulova,
Prevod: Alina Banović

29. maja u 20.00 časova u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici, održaće se koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra dirigenta Grigorija Krasko u kojoj je poznato djelo Čajkovskog „Varijacije na Rokoko temu temu za violončelo i orkestar“ po prvi put će biti izvedeno baš onako, kako ga je kompozitor napravio decembra 1876. godine, a ne kako je izvođen na koncertima svih ovih 140 godina. Kako se tako nešto moglo desiti?

Malo istorije. Među nastavnicima Moskovskog konzervatorijuma, gdje je Čajkovski radio od 1866. godine, bio je talentovani njemački violončelista Vilhelm Fitsengagen. Bio je osam godina mlađi od Čajkovskog, uspešno je izvođenju njegova tri kvarteta. Čajkovski je imao visoko mišljenje o njemu kao muzičaru, i odlučio je da posveti svoje novo djelo „Varijacije na Rokoko temu“, koja se sastoji od teme i 8 varijacija na tu temu. On je od njega zatražio da provjeri da li je virtuozna partija za violončelo koju je komponovao, pogodna za izvođenje, i da nakon premijere preda note poznatom moskovskom izdavaču Jurgensonu. Izlažući svoj zahtev, Čajkovski je nepromišljeno rekao frazu, da mu daje sva ovlašćenja po pitanju pripreme „Varijacija“ za izdavanje.

Fitsengagen je zadatak shvatio po svojem: iscrtao je rukopis uputstvima za izvršenje i naljepnicama , zamjenio „nezgodne autorske šeme“ svojim zgodnim, izbacio osmu varijaciju, proširio četvrtu, smanjio petu, zamijenio treću i sedmu i dr. On je bio siguran da će, sa takvim promjenama djelo biti bolje prihvaćeno od strane javnosti. Napravivši „oluju oko mirne tvrđave“ Fitsengagen je rukopis vratio kompozitoru. Čajkovski je razumio želju violončeliste da poboljša “Varijacije”, pa čak i prihvatio neke njegove predloge, ali zamjenu mjesta i izbacivanje varijacija, nije dozvolio.

U septembru 1877. godine Čajkovski je ubrzano napustio Rusiju, ostavljajući predavanja na Konzervatorijumu, iz dva razloga: prvo – bio je potresen zbog svog neuspješnog braka, sklopljenog u julu 1876.godine, i drugo – kralj mu je dodijelio veliku novčanu donaciju, a gospođa fon Mek, milionerka, koja je beskrajno voljela muziku Čajkovskog, postal je njegov sponzor na dugi niz godina. Tako mu je sudbina dala priliku da dođe u Italiju, i potpuno se posveti stvaralaštvu. Treba napomenuti, da je u tom trenutku, Čajkovski već bio poznati kompozitor, na vrhuncu svojih stvaralačkih snaga, bio je autor tri simfonije, baleta „Labudovo jezero“, uvertire „Frančeska da Rimini“, radio na četvrtoj simfoniji opere „Evgenij Onjegin“.

Ali, vratimo se „Varijacijama na Rokoko temu“. Nakon prvog izvođenja u Moskvi i drugog u Karlovim Varima, gdje se muzikom „Varijacija“ divio sam Franc List, Fitsengagen je osjetio slobodu. Bez autorskog nadzora, on je prepravio klavir i partituru i, pozivajući se na ovlašćenja, koja mu je autor dao, predao je note izdavaču Jurgensonu, koji se u pismu odmah požalio Čajkovskom. Međutim, autor se nije usprotivio izdanju prerađenog djela, pa su se na svijet pojavile „Varijacije na Rokoko temu“ u Fitsengagenovom izdanju, koje su poprimile oblik ljepotice, preživjele katastrofu i plastičnu rekonstrukciju.

Mnogi moskovski muzičari su pokušali u 20. vijeku da vrate originalnu autorsku verziju. Najplodotvorniji je bio rad profesora Viktora Kubatskog, koji je uz pomoć forenzičara utvrdio šta je Čajkovski napisao, ali nije uspio da oslobodi tekst Fitsengagenove ruke.

Počasni umjetnik Rusije, magistar umjetničkih nauka Sergej Sapožnikov (pseudonim Serhio Sapo), živi u Crnoj Gori, koji je imao veliko iskustvo u restauraciji, iz raznih razloga izgubljenih, partitura, uključujući i balete Šostakoviča „Zlatno doba“ i „Bolt“ za Boljšoj teatar u Moskvi, dječje opere Prokofjeva „Velikan“ za Mihajilovski teatar u Petrogradu. Pored toga, bio je i sam autor nekoliko baleta i mjuzikala, radivši nekoliko godina u arhivi pod motom „Rokoko bez Fitsengagena“, maksimalno je približio djelo ka autorskom, i konačno je završio taj rad.

I evo premijere nakon jednog i po vijeka stvaranja! Solista je laureat međunarodnih takmičenja, uključujući i takmičenje „Čajkovskog“ u Moskvi, koncert-majstor Crnogorskog simfonijskog orchestra – Dmitrij Prokofjev.

Želimo uspjeh i dalji koncertni život ovom izuzetnom radu Petra Iljiča Čajkovskog!