(VIDEO) Rasprava o budžetu: Cilj blokade Skupštine bio je oslobađanje Lazovića i Katnića

Pauza u radu Skupštine

Potpredsjednik Skupštine dao je pauzu, a o nastavku sjednice poslanici i javnost biće naknadno obaviješteni.

Sam proces budžetiranja vrlo je zahtjevna komponenta i donošenje ovog najvažnijeg zakona na godišnjem nivou je nešto što zahtijeva izuzetno posvećeno i sveobuhvatno poznavanje i uzimanje u obzir svih aspekata javnih financija da bismo imali održiv budžet i budžet koji daje ono što je moguće, kazao je minister Vuković.

– Moram skrenuti pažnju na značaj budžeta, da građani Crne Gore apsolutno ne budu neinformisani, da stav Ministarstva finansija u svakom trenutku je nešto što, zajedno sa vama i zajedno sa svima u ovoj Sali je na fonu štićenja i zaštite interesa građana Crne Gore. Ministarstvo finansija sa tog aspekta i sa aspekta struke, ekspertize, daje i predlaže ono što je održivo, ono što je moguće i ono iza čega stoji. U skladu sa tim, sve ono što se definiše kroz zakon u budžetu, pa samo da se vratimo, zbog čega se negde i pretpostavilo da smo na dobrom putu kada smo kreirali zakon u budžetu za 2025. godinu jesu rezultati budžeta za 2024. godinu. Pa sve one spekulacije i one dosta nejasne note koje su slane, da ne kažem, slane su od strane svih onih oponenata koje su kroz 2024. godinu bile dosta onako glasne i dosta su se protežirale i negde je Ministarstvo finansija, da je ono sa vladom bilo samo u defanzivi, da uvijek reagujemo – kazao je Vuković.

Čapuni: Budžet odraz ekonomske politike vlade

Ilir Čapuni, poslanik Albanske alijanske, kazao je da danas razmatramo predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu.

– Ovaj budžet je odraz ekonomske politike vlade, ali i odgovornosti prema građanima, privredi i lokalnim zajednicama. Stoga je ključno da budemo realni, da postavimo prioritete i osiguramo da sredstva budu pravedno i efikasno raspoređena – kazao je Čapuni.

Prema predloženom budžetu, ukupni prihodi iznose 2,89 milijardi evra, ukupni rashodi iznose 3,16 milijardi eura, budžetski deficit 278,15 milijardi evra, a otplata duga planirana je u iznosu od 820 milijardi evra.

– Da bismo pokrili budžetski deficit, Vlada planira zaduženje u iznosu od 885 milijardi eura, kao i korištenje depozita države od 240 milijardi eura. Ovo nas dovodi do važnog pitanja fiskalne održivosti i odgovornosti upravljanja javnim dugom, međutim, ne sumnjam u kredencijale ključnih ljudi u ovoj državi da će se ozbiljno ophoditi prema ovom pitanju. Posebno želim istaći aspekte budžeta koji su ključni za Ulcinj i albansku zajednicu u Crnoj Gori. Potrebna su veća ulaganja u obrazovne institucije, posebno u opremanju škola i razvoju tehničkih programa koji pripremaju mlade za savremeno tržište rada. Obezbjeđenje adekvatnih sredstava za razvoj lokalne infrastrukture, a posebno u opštinama sjevera i primorja. Ulcinj kao turistička destinacija mora imati posebnu podršku u budžetu, kako bi mogao razvijati održiv turizam, mala i srednja preduzeća i ekološke inicijative. Ključno je takođe osigurati finansiranje kulturnih institucija i programa koji čuvaju i promovišu albanski jezik i kulturu te očuvati kulturnu istorijsku baštinu albanskog naroda – kazao je Čapuni.

Knežević: Cilj blokada Skupštine bila je oslobađanje Lazovića i Katnića

Poslije dva mjeseca blokade Skupštine i parlamentarnog života u plenumu, moja obaveza je da vas upoznam da je blokada opozicije izazvana Demokratskom partijom socijalista imala dominantno dva cilja, kazao je Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP).

– Prvi, oslobađanje Zorana Lazovića i Milivoja Katnića kroz odluku Ustavnog suda koju bi, između ostalih sudija koje su glasale, glasala i sada penzionisana sudija Dragana Đuranović i to bi bila jedna od prvih pobjeda kavačkog klana u crnogorskom pravosuđu i političkom, a i parlamentarnom životu. Drugi cilj je bio sprečavanje da se formira anketni odbor koji treba da istraži ubistva Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Ščekića i na desetine i desetine nerazjašenih ubistava za vrijeme Mila Đukanovića i Duška Markovića, onog Mila Đukanovića koji za desetak dana treba da postane i počasni predsjednik Demokratske partije socijalista. Drugim riječima, treba da postane i proizvede se u partijsko božanstvo kome će se klanjati, prinositi mu žrtve i kada danas neko govori o poštenom DPS-u, poštenije je da uzme člansku kartu DPS-a, da se pokloni božanstvu Mila Đukanovića i da zajedno sa njima nastavi da baulja stramputicama – kazao je Knežević.

Kuda su željeli da do kraja dovedu Crnu Goru, upitao je Knežević.

– Zato je i evidentna nervoza kod Mila Đukanovića ovih dana. Pa nas je optužio da izvodimo kleronacionalističku kontrarevoluciju. Zajedno sa Albancima, uz podršku Amerike, a sve za interese Rusije. Psiholozi bi teško mogli da nađu dijagnozu jednom rečenicom, ali pošto sam ja čovjek iz naroda, ja bih ga pitao šta su mu to sipali u drogu kada je mogao da napravi ovakvu konstrukciju. Da se u Crnoj Gori formira i realizuje ideja velike Srbije, velike Albanije uz pomoć Donalda Trumpa, a sve uz amin i vodku druga Vladimira Vladimirovića Putina. Ali, ono što ste vi ovdje gledali, lomljenje dvije hemijske, šaranje grba Zetske Banovine i Skupštine Crne Gore, bacanje dimnih bombi, samo je bila predstava za javnost. Jer suštinski mi nismo imali blokadu parlamenta. Evo, da Andrija Mandić uz saglasnost kolegijuma parlamentarne većine nije donio odluku o udaljenju kolega iz opozicije, većina njih ne bi ni danas bili ovdje. A znate zašto? Zato što se nalaze u Vašingtonu – kazao je Knežević.

U Skupštini Crne Gore nastavljeno je zasjedanje na kojem bi se trebalo raspravljati o usvajanju državnog Budžeta za ovu godinu.

Policija je i danas u parlamentu prisutna u velikom broju, ali nije u hodnicima, već u mnogim prostorijama, prenose Vijesti.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je naglasio da se posljednih dana moglo čuti kako se dio parlamenta protivi budžetu, jer su počeli da skidaju paučinu i čiste institucije. Podsjetio je da su prije godinu evropske integracije bile zaustavljene, institucije zarobljene, parlament disfunkcionalan, da se izbjegavao popis, tajkuni donosili odluke…

„Sve je ličilo na kavez. Zasukali smo rukave i počeli sa ispunjavanjem evropske obaveze, ostvarili smo istorijske rezultate, što je potvrdio i izvještaj Evropske komisije. Donijeli smo i veće plate, penzije, dječje dodatke i dječje udžbenike, sve to za nepune tri godine. Zato više nije pitanje ko je bolji, taj rebus smo riješili sada je samo pitanje hoćete li nazad“, naglasio je on.

Bogdanović je kazao da država pripada građanima te da više nikada više ne smiju pristati da kleče, i da nema nazad ali ni zaboravljanja.

Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić je naveo da je usvajanje budžeta izuzetno važno te da vjeruje da nisu zakasnili. Naglasio je da je ovaj dokument osnov za fiskalnu stabilnost i dalji ekonomski rast, kao i da je posljedica neusvajanja smanjen budžet za kapitalne projekte.

„U okviru plana rasta za Zapadni Balkan očekujemo od 400 miliona eura, i u slučaju da ne usvojimo budžet i prateće zakone mi ne možemo da očekujemo taj novac. Mi imamo nekoliko milijardi da vratimo iz prethodnog perioda i ključno je da imamo povoljan bonitet i kreditni rejting. Ostvarenje budžeta iz prošle godine je bilo 99 procenata, u novembru i decembru su prihodi veći 40 miliona eura nego prošle godine“, kazao je Petrić i dodao da je Crna Gora po podacima- fiskalno stabilna.

Naglasio je da je parlamentarna većina posvećena povećanju standarda građana, i da je to vezivno tkivo većine. Dodao je vidljiv pad inflacije, povećanje kupovne moći kroz veće plate i da je prosječna plata od 2020. godine realno povećana za više od 20 odsto.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović je kazao da je budžet osmišljen tako da kroz poreske reforme i unapređenje fiskalne discipline obezbijedi direktnu stabilnost, podstičući privatni sektor i strane investicije. Naglasio je da je 30-godišnja prethodna vlast izbjegavala da poveća plate i penzije, što je stvaralo velike grupe siromašnih i jaz između njih i bogatih.

„Bez obzira na rast BDP-a i ekonomske prognoze koje su ukazivale na mogućnost povećanja standarda, prethodne administracije nisu usmjerile dovoljno pažnje na potrebe građana već na kratkoročne političke interese i ciljeve. Sadašnja većina i Vlada su pokazali opredijeljenost povećanju standarda građana. Budžet je odgovoran, održiv i usmjeren rastu i stabilnosti, radićemo da svaki prihod bude korišćen na pravi način. Treba pomenuti 403 miliona eura koji čine značajan izvor prihoda i održavaju veliki trošak na potrošnju određenih proizvoda, kao što su energenti, alkohol i cigari. Ako to uporedimo sa prošlim godinama, jasno ćemo vidjeti da su problemi sa švercom cigara i alkohola se sveli na minimum a nadam se da će uskoro potpuno nestati“, naglasio je Đurović.

Đurović je napomenuo da su dugovi veliki i da se moraju vraćati, te da se nada da će druga dionica auto-puta biti urađena transparentno i po najvećem standardu. Dodao je da je budžet dokaz jasne politike usmjerene na povećanje standarda, očuvanje socijalnog mira i podrške privredi.

Ministar finansija Novica Vuković je u uvodnom obraćanju, kazao da je bilo vrijeme da dobiju priliku nakon nekoliko mjeseci, da predstave budžet koji će poboljšati standard građana. Naveo je da će ekonomija Crne Gore rasti zbog domaće potrošnje, kroz privatne investicije, potrošnju domaćinstava.

„Izvorni prihodi u 2025. su planirani 2,88 milijardi eura. Ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću… Izdaci budžeta su na nivou od 4,03 milijarde. Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući 1,5 milijardu, državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona, transakcije finansiranja 886 miliona i rezerva 43,5 miliona eura…“, naveo je Vuković.

Dodao je da je za sektor saobraćaja izdvojeno 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, za obrazovanje 362 miliona eura, te da su te stavke veće nego one planirane za prošlu godinu. Vuković je kazao i da se odluka o zaduženju odnosi na 1,14 milijardi eura, i da se najvećim dijelom odnosi na ranije dugove od 820 miliona eura i dugove koji dospijevaju ove godine.

„Plan je zaduženje na nivou 900 miliona eura, što smo već napravili fiskalnu rezervu i prenijeli iznos od 300 miliona koji je poslužio kao potpora i obezbjeđivanje dodatnih sredstava, upravo ne očekujući privremeno finansiranje. Jer da se ponovila 2023. godina, mi bi sad mogli da pričamo o mnogo goroj situaciji i neodgovornijem upravljanjem, jer nije dozvoljeno da se usvoji budžet i odluka o zaduženju i samim tim nedozvoljavanje institucijama koje imaju tekuće obaveze- koje ne mogu da čekaju“, naveo je on.

Vuković je kazao da moraju da rade jer su posljedice velike.

Na dnevnom redu su:

Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu;

Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2025. godinu;

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti;

Predlog zakona o potrošačkim kreditima;

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji;

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu;

Predlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima;

Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Knjaževine Andore o otklanjanju dvosteukog oporezivanja u odnosu na porez na dohodak na imovinu i sprečavanje poreskih evazija i izbjegavanja;

Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Republike Albanije o socijalnom osiguranju;

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju;

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost;

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini;

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskim proizvodimaa;

Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C);

Predlog zakona o potvrđivanju izmjena Multilateralnog sporazuma između Evropske zajednice i njenih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Republike Island, Crne Gore, Kraljevine Norveške, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu o uspostavljanju zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja;

Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Bugarske, Vlade Republike Hrvatske, Vlade Mađarske, Vlade Republike Sjeverne Makedonije, Vlade Crne Gore, Vlade Republike Srbije, Vlade Slovačke Republike i Vlade Republike Slovenije u vezi sa saradnjom i koordinacijom u oblasti traganja i spašavanja u civilnom vazduhoplovstvu.

Skupština juče raspravljala o Zakonu o PIO bez opozicije

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine poslanici parlamentarne većine raspravljali su o Izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

U parlamentu juče nije bilo opozicionih poslanika, nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić izrekao u ponedjeljak opoziciji mjeru udaljenja sa sjednica Skupštine, koja će trajati 15 dana.

Mandić je to saopštio na početku sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine, nakon čega je opozicija napustila sjednicu koja je nekoliko minuta kasnije završena.