(VIDEO) Nezakonita eksproprijacija na Bulevaru Vilija Branta: Glavni grad ćuti, vlasnici traže pravdu

U sred urbanističkih planova i infrastrukturnog razvoja glavnog grada, grupa vlasnika nepokretnosti na Bulevaru Vilija Branta godinama vodi bitku za očuvanje svojine i pravičnu naknadu. U pitanju je spor koji zadire u temeljna ljudska prava, poštovanje zakona i odgovornost javne uprave. Dok institucije ćute, raste šteta, a ukoliko ne dođe do dogovora – moguća je i blokada saobraćaja na jednoj od najvažnijih saobraćajnica u Podgorici.

Nezakonitost postupka eksproprijacije utvrđena je rešenjem Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim je poništeno prethodno rešenje Uprave za nekretnine – Područna jedinica Podgorica. Kao osnov za ovu odluku navedene su presude Upravnog i Vrhovnog suda Crne Gore, kojima je ukazano na brojne pravne i postupovne propuste:
• Namjena saobraćajnice nije kriterijum za određivanje tržišne vrijednosti nepokretnosti;
• Žalbeni navodi upravnih organa nisu razmotreni;
• Izjašnjenja stranaka nijesu uvažena, niti je sačinjena ocjena izvedenih dokaza;
• Nije primijenjen tržišni princip procjene;
• Činjenično stanje je ostalo nepotpuno utvrđeno;
• Nije dokazan postojanje javnog interesa – što je ključni uslov za eksproprijaciju.

Šta traže vlasnici nepokretnosti?

U ime vlasnika, advokat Vladimir Čađenović podnio je novi podnesak kojim traži:
1. Novu i nezavisnu procjenu svih nepokretnosti i pripadaka, u skladu sa tržišnom vrijednošću u trenutku donošenja rešenja, kako zakon nalaže;
2. Naknadu štete zbog izgubljene dobiti – kao rezultat onemogućenog zakupa i korišćenja poslovnih prostora u prethodne dvije godine i ubuduće;
3. Refundaciju svih dosadašnjih troškova postupka (vještačenja, takse, pravna zastupanja);
4. Hitan povraćaj zemljišta u posjed vlasnicima, s obzirom da nije doneseno valjano rešenje o stupanju u posjed, a naknada nije isplaćena;
5. Imenovanje novog procjenitelja – s obzirom da je prethodna komisija za procjenu tražena da bude izuzeta zbog zloupotreba i određivanja netržišnih cijena u korist korisnika eksproprijacije;
6. Uvažavanje podataka o porastu cijena nepokretnosti – prema podacima Monstata, vrijednost zemljišta je u prethodne dvije godine povećana, a cijene poslovnih i stambenih objekata drastično su rasle (do 4000€/m² za poslovne, odnosno najmanje 2200€/m² za stambene u izgradnji).

Upozorenje: Saobraćajna blokada kao legitiman odgovor

Advokat Čađenović upozorava da, ukoliko se ne postigne dogovor, vlasnici imaju legitimno pravo da fizički zauzmu svoje zemljište, sada pretvoreno u bulevar:

„To bi značilo blokadu saobraćaja, ali bi odgovornost bila isključivo na Gradu koji je izvršio uzurpaciju bez adekvatne isplate, bez rešenja, i suprotno pravosnažnim sudskim presudama.“

Ono što dodatno otežava situaciju jeste – tišina. Na pozive za dogovor upućene Gradu, nadležne službe ne reaguju. Predstavnici Grada se nisu pojavili ni na raspravi pred Upravom za nekretnine.

Takvo ignorisanje pravosnažnih sudskih odluka i zahtjeva građana u pravnoj državi nije prihvatljivo.

Istovremeno, ono što građani traže nije nikakva privilegija, već osnovno pravo – pravo na svojinu, pravičnu naknadu i poštovanje zakonskih procedura.

Postupak eksproprijacije na Bulevaru Vilija Branta postaje simbol institucionalne neodgovornosti i sistemskih propusta. Ako se hitno ne postupi u skladu sa zakonima i sudskim odlukama, posledice neće biti samo pravne i finansijske, već i društvene – jer se povjerenje u institucije urušava svakim novim danom ćutanja.

Umjesto da Grad nastavi praksu ignorisanja, vrijeme je za odgovornost, dijalog i pravdu – za građane koji ne traže ništa više do onoga što im po Ustavu i zakonu pripada.