(VIDEO) Jakšić Stojanović: Nema više zataškavanja nasilja u školama

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović predstavila je u Skupštini Crne Gore Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, ističući da se njime po prvi put eksplicitno definiše zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama i propisuje obaveza pokretanja prekršajnog ili krivičnog postupka protiv počinioca.

– Suština je da škole više ne mogu ignorisati ili zataškavati bilo koji vid nasilja. Obavezne su da reaguju i pokrenu odgovarajući postupak protiv odgovornog lica – kazala je Jakšić Stojanović, naglašavajući da se izradom odgovarajućih pravilnika uvodi sistemski pristup prevenciji, kako bi se izbjeglo da se reaguje tek nakon što se incident dogodi.

Ona je pojasnila da će Ministarstvo podzakonskim aktima precizno urediti sadržaj i način sprovođenja preventivnih aktivnosti. Dodala je i da je nastavniku protiv koga je podnijeta prijava za seksualno uznemiravanje učenika ili zaposlenog, direktor škole dužan da privremeno zabrani rad do okončanja postupka.

– Kada postoji osnovana sumnja, ovakva mjera štiti potencijalne žrtve dok traje istraga – istakla je ministarka.

KONTROLA KVALITETA I NOVA PRAVILA ZA NASTAVNIKE I DIREKTORE

Izmjenama zakona uvode se jasni kriterijumi za zapošljavanje nastavnika i procjenu kvaliteta njihovog rada. Nastavnici koji ne budu ispunjavali standarde biće upućeni na dodatnu obuku, a ako ni nakon toga ne zadovolje kriterijume, biće raspoređeni kao zaposleni za čijim je radom prestala potreba, uz zadržavanje prava iz radnog odnosa.

Kada je riječ o izboru direktora, ubuduće će za tu poziciju moći biti izabran isključivo prvorangirani kandidat nakon provjera znanja, vještina i kompetencija, čime se, prema riječima ministarke, onemogućavaju zloupotrebe i favorizovanja.

– Na ovaj način postupak će biti potpuno transparentan i obezbijediće izbor najboljih kandidata – rekla je Jakšić Stojanović.

Direktori će imati mirovanje radnog odnosa ne samo tokom prvog, već i tokom drugog mandata, što će, kako je istakla, dati veću sigurnost najboljim kadrovima.

NOVA PRAVA, OBAVEZE I PODRŠKA UČENICIMA I RODITELJIMA

Zakonom se po prvi put uređuje oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida rada u ustanovama. Propisuje se način organizovanja nastave na daljinu, uz mogućnost ustupanja računarske opreme učenicima i zaposlenima.

Dodatno se uređuje oblast izrade i primjene digitalnih udžbenika i sadržaja. Roditelji dobijaju nove obaveze — dužni su da osiguraju redovno pohađanje nastave, aktivno učestvuju u vaspitno-obrazovnom radu i strogo poštuju pravila ustanove, naročito u pogledu zabrane verbalnog i fizičkog nasilja.

Za učenike se jača pravo na podršku u savladavanju nastavnog programa, posebno kada su u pitanju jezičke, kulturološke, psihološke ili socijalne barijere.

JAČANJE VEZE OBRAZOVANJA I TRŽIŠTA RADA

Izmjenama se institucionalno uređuje karijerno i profesionalno usmjeravanje, što će omogućiti bolju povezanost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.

Takođe, zakonom je predviđeno da građani Evropske unije mogu raditi kao nastavnici u Crnoj Gori pod istim uslovima kao domaći državljani.

LICENCE I KONTROLA KVALITETA

Organizatori obrazovanja odraslih dobijaju licencu ograničenu na pet godina, kako bi se redovno provjeravali kvalitet i ažurnost programa.

Za produženje rada produženih boravka uvedena je obaveza licenciranja, kako bi se osiguralo da ispunjavaju sve standarde kvaliteta, bezbjednosti i stručnosti kadra.

DIGITALIZACIJA I SMANJENJE ADMINISTRACIJE

Jakšić Stojanović je zaključila da će novi zakon smanjiti obim administrativnih poslova nastavnika, jer će najveći dio pedagoške evidencije biti digitalizovan.

Uz sve ovo, kako je rekla, Vlada Crne Gore želi da uspostavi školski sistem u kome nema mjesta nasilju, zapošljavanju po političkoj ili drugoj podobnosti i skrivanju nepravilnosti.

Poslanica PES-a Jelenka Andrić ocijenila je da zakon „obećava bezbjedno obrazovanje u Crnoj Gori, naročito u dijelu sprečavanja nasilja“, i da se njime „vraća vaspitna uloga škole, koja je ranije bila zapostavljena“. Ona je pohvalila i to što se po prvi put precizno definiše onlajn nastava.

Andrić je podržala i amandman poslanice PES-a Nađe Laković da se nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme ugovor produžava do kraja školske godine. „Time se obezbjeđuje kontinuitet i lični dohodak tokom ljeta“, kazala je.

Zakon, kako je naglasila, prepoznaje i nastavnika kao potencijalnu žrtvu nasilja, što je značajan iskorak.

Poslanik DPS-a Abaz Dizdarević upozorio je da „stručna i šira javnost nijesu bile dovoljno uključene u izradu zakona“. On je naveo da su „kritike usmjerene na nejasne kriterijume za napredovanje i nagrađivanje nastavnika, što može otvoriti prostor za subjektivnost i demotivaciju“, kao i da „nedostaju mehanizmi koji bi zaštitili prosvjetne radnike od političkih ili drugih pritisaka“.

Njegova partijska koleginica Zoja Bojanić Lalović ukazala je na „pojave revanšizma u obrazovnim ustanovama“ i podsjetila da je država 2020. potrošila oko pola miliona eura na smjene direktora. Pitala je koliko je potrošeno na smjene nastavnika. Ministarka je odgovorila da Ministarstvo pokriva te troškove, jer su visoki, te da bi „škole trebalo efikasnije da koriste sredstva koja im stoje na raspolaganju“.

Branislav Nenezić iz SD-a upozorio je da Ministarstvo prosvjete „ne može samo riješiti problem vršnjačkog nasilja“ i da treba dodatno pojasniti definiciju nasilja i zlostavljanja, kako bi pedagozi i psiholozi mogli odgovorno da odlučuju o prijavama.

Posebno je ukazao na problem sa produženim boravcima u školama, navodeći da još nije riješeno pitanje licenci za fizička i pravna lica koja pružaju tu uslugu. „Već smo u julu, a škola počinje za nešto više od mjesec. Ne smijemo dozvoliti da roditelji budu dovedeni u situaciju da djeca ne mogu koristiti produženi boravak u školi koju pohađaju“, upozorio je.

Nađa Laković (PES) istakla je zabrinutost zbog prava na obrazovanje djece stranih državljana. „Amandman sam predala više kao roditelj nego kao poslanica. Smatram da se time nanosi šteta našoj djeci“, rekla je i dodala: „Kao majka šestogodišnjeg djeteta, imala sam lično iskustvo – kada dijete ne govori naš jezik, vaspitači i nastavnici moraju dodatno da mu pomažu, ali to, nažalost, ide na štetu druge djece.“

Elvir Zvrko (DPS) pohvalio je kvalitetne izmjene u zakonu, naročito one koje se odnose na borbu protiv nasilja. Predložio je da se „uvede rangiranje univerziteta s kojih dolaze kandidati“, jer, kako kaže, „nije isto da li neko dolazi s univerziteta koji je među prvih hiljadu na svijetu ili sa onog koji je rangiran između 20.000. i 30.000. mjesta“. Zatražio je i da se kao kriterijum uzme „dužina trajanja studija“.

Ministarka je podržala taj predlog i dodala da su svjesni izazova kod rangiranja univerziteta, ali da još nijesu našli adekvatan model. „Taj model postoji i može se primijeniti“, odgovorio je Zvrko.