(VIDEO) Bez hajdučije i avanturizma, molim, Goran Danilović u „Srpskom sv(ij)etu“

„Ne možemo svaki dan da se pljujemo do mjere nerazumijevanja,a onda da zajednički rekonstruišemo Vladu i izaberemo 5 novih ministara. Nije problem samo na relaciji koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i premijera, tu su i Demokrate i URA. Moramo prvo, bez diskontuniuteta da se dogovorimo da 41 poslanik izabere rekonstruisanu Vladu, pa da onda smjenjujemo. Nikakva hajdučija i nikakav avanturizam, nego da čuvamo ovu pobjedu i koliko god da je teško objasnimo gospodinu Krivokapiću, iako se ponaša da nema nikakve veze sa nama, da ovako ne može“, rekao je funkcioner političke koalicije Ujedinjena Crna Gora Goran Danilović u emisiji „Srpski sv(ij)et“.

On priznaje da ozlojeđenost DF prema premijeru je opravdana, ali da on nikada neće dozvoliti da ta ozlojeđenost prema UCG njega natjera da povuče pogrešan politički potez, jer se moraju ponašati kao vlast, i obezbjeđivati kompromise sa partnerima sa kojima čine parlamentarnu većinu.

Izrazio je nezadovoljstvo Vladom, instistirajući da se ne ide u avanturu da se ova sruši, a da prehodno ne postoji dogovor oko sklapanja druge:

„Pobjeda od 30. avgusta prošle godine nije pobjeda samo nas iz koalicije ZBCG, mi imamo 27 poslanika, a za većinu nam treba 41. Moramo naći partnera. Protiv sam novih izbora u ovom trenutku, jer nisu sređeni birački spiskovi, niti je profesionalizovano tužilaštvo, niti je promijenjen uređivački servis RTCG…“

„Treba da odlučimo da mjera nacionalne politike više neće biti rukovodstvo DPS i njegova politička procjena, ma šta god da je u pitanju. Ja sa njima ne bih glasao do trenutka dok se ne promijeni ako ništa narativ i namjera, ne bih glasao ni za kapelu na Lovćenu, bojim se da ne bi trajala“, rekao je o sopstvenom razočaranju nakon glasanja o rezoluciji o Srebrenici.

Na istu temu je izrazio stav da kod nas postoje politički profiteri koji hoće da na jednoj nesreći naprave podjelu koja je ulaznica u carstvo evropskih političara, i da smo došli do toga da i nova vlast mora da se izjasni po toj temi, a da sud o tome opet daje DPS, koji na svako pitanje o svojim krađama odgovaraju pitanjem o Srebrenici:

 „Da li treba svakih deset godina da potvrđujemo institucionalno svoj odnos prema zločinu? Da li je prirodno da to radimo dva puta u vezi sa zločinom u komšiluku, na pragu našem, a da se nikada ne sjetimo vlastitih nepočinstava koja su pored nas nezatrpana, živa, koja opterećuju generacije? To je licemjerje. Zar je moguće da nas toliko boli zločin, a da nas ne boli rastakanje bogatstva Crne Gore? O tome glasaju ljudi koji su pod istragama, ljudi koji su dobili stanove od 100- 150 kvadrata za kredit od 20000 evra, koji treba da vrate za 20 godina sa prosječnom mjesečnom ratom od 20- 50 evra. Strašno“.

Na pitanje voditeljke Gordane Janićijević ko je glasao za Rezoluciju i ko je bio uzdržan od poslanika nove vlasti, Goran Danilović ih imenovao, rekavši da će morati i on da ih pita zašto:

 „U Crnoj Gori postoje stratišta o kojima ne možete da pročitate u udžbenicima ni jedno slovo. U Dolima pivskim je za samo sat vremena ubijeno 520 ljudi, od toga 109 djece. Mi nemamo osudu toga. Nama se ni jedan njemački ambasador nije nikada izvinio. To bi trebalo da bude muzej sjećanja u koji bi svi dolazili, to je veliki procent stanovništva“.

U prvom dijelu emisije su gledaoci mogli da čuju i poeziju ovog iskusnog crnogorskog političara, koji je vagao u mladosti između toga da li da bude književnik ili filosof. A o tim mladalačkim danima i svom odnosu prema srpstvu je rekao:

„Preispitivao sam se kada su ljudi koji su predugo vladali u Crnoj Gori nam nametnuli crnogorstvo kao različitost od srpstva. Ja sam rastao tamo gdje i danas živim, i drugačije se to poimalo u mojoj ranoj mladosti kada kažete da ste Crnogorac ili Srbin. Često sam pominjao kako bi se moji đedovi obradovali kada im kažete ‘Srbine brate’ ili ‘crnogorska glavo’, a bili bi podjednako ljuti da im uskratite bilo šta od to dvoje. To je ono vrijeme kada smo mi učeni, iako nas je to možda i koštalo, da smo ‘so soli srpskoga hljeba’. Jer kad krenete u tu krajnost da smo posebni i da smo nadsrbi, onda lako odete u teoriju koju podrže oni koji imaju dovoljno novca da podrže i teoriju i da ste nadljudi, a onda i da niste Srbi. Nema isključivosti kod mene, jer u svom biću ne prezirem ni svoju mladost u kojoj sam se ponosio onim njegoševskim srpstvom“.

O današnjem poimanju određenih identitetskih tema obrazlaže jednu od njih:

„Nije zavičaj teritorija, niti je to mjesto u djetinjstvu, već je to mjesto koje ste sanjali da se u njemu igrate. Taj je zavičaj širi od onoga što je nova politička prevara, i podjela“.

O veličanstvenosti litija koje su zaštitile svetinje u Crnoj Gori gost Nacionalne televizije je rekao:

„Samo pokušajte da zamislite koliko je to veliko, ako se u jednoj noći, a to se dešavalo izreda, pojavljivalo na ulicama i do 100000 ljudi. Onda zamislite kolika je šestina Francuske ili Njemačke. Da se takav pokret naroda, ljubavi i nenasilja pojavi kod njih, mislim da bi svijet bio drugačiji za 24 sata“.

„Šta god sjutra da se dogodi ponovo u Crnoj Gori, znam da nikada do kraja ovozemaljskog života neću sumnjati u snagu ovoga naroda koji je porodio sve nas. Teško je prekodirati pravoslavni narod u Crnoj Gori. Neka to bude obrazac i drugim narodima, nek čuvaju svoje“, naglasio je da je poruka sa litija bila poruka svima da čuvaju svoje. Podsjetio je da su građani druge vjere i svjetonazora prišli litijama, osjećajući da je to borba za pravednu stvar, i da i oni mogu biti sledeći.

O tome ko je pokrenuo narod, gost Srpskog svijeta otkriva svoja ubjeđenja:

„Moji prijatelji političari će mi zamjeriti, oni vjeruju da su oni pokretači litija. Znam da to nije bilo do naše snage, nego je to bio jedan čudesan pokret, nismo ni primjećivali da su i prije ataka na imovinu crkve bile pune mladog svijeta. Neko ih je ipak pridobio, uz Mitropolita. Tu je bilo mnogo mladih sveštenika, koji su zagrmjeli sa trgova, i shvatili smo koliko razumiju dnevni život koji je napunio crkve, a zatim i trgove. To je život, za koji je gospodin Đukanović vjerovao da je incident“.

Naglasio je da je pokazana je snaga od koje se niko nije plašio, jer to nije bila agresija, već veličanstveno projavljivanje davno zapretane narodne duše koja nikome nije smetala.

„Meni nije potrebno licemerno žaljenje drugoga, meni je bitno da ne zaboravim ja. Hoće li zaboraviti on, to je njegova stvar. Stvar je kolektivnog osjećaja da li će stići priznanje od drugoga, ali je suština da mi ne zaboravimo. Nadao sam se da ponovo u politiku ne uvodimo Srebrenicu, ne želim ni da uvodimo u politiku ni Jasenovac, jer znam da iza toga stoji prevara“, osvrnuo se još jednom na goruću temu u javnosti funkcioner parlamentarne stranke Ujedinjena Crna Gora.

Na kraju je pozvao na političku mudrost svoje kolege, da se dogovaraju sa druge dvije partije, da ne bi došli u situaciju da pitaju DPS kako dalje.

Pročitajte JOŠ:

DNP: Đukanović promašio tajming, njegovo potomstvo itekako bolje živi od onog što je sam naslijedio