Većinski akcionari „Atlas banke“ predlažu: Pripremili 25 miliona, smanjuju troškove

Većinski akcionari „Atlas banke“ uputili su pismo predsjedniku Vlade Dušku
Markoviću, ministru finansija Darku Radunoviću, guverneru Centralne
banke Radoju Žugiću i privremenoj upravnici Atlas banke Tanji Terić,
predlažući model za prevazilaženje stanja nastalog nakon uvođenja
privremene uprave u Atlas banci.

–Kako se približava istek roka za dokapitalizaciju banke od strane lica
koja nisu akcionari banke, a koliko vidimo nema naznaka niti potvrda da
postoje takva zainteresovana lica, smatramo da se prostor za rješavanje
situacije u banci suzio. Smatramo da je naša dužnost, kao većinskih
akcionara banke, da učinimo sve što je u našoj moći da se na najbolji i
najpovoljniji način sanira trenutno stanje u banci, te da se omogući
njeno dalje poslovanje. Prije svega u cilju zaštite deponenata i
klijenata banke, očuvanja radnih mjesta zaposlenih u banci, ali i u
cilju postizanja najboljeg i najcjelishodnijeg rješenja sa pozitivnim
ishodom i uticajem na cjelokupan finansijski sistem i budžet države Crne
Gore. Smatramo da je to moguće“, stoji u pismu, u kojem se podsjeća da
je 19. februara prvi dopis sa istim ciljem poslat, ali da odgovora nije
bilo ni sa jedne adrese.

–Obraćamo se još jednom takođe iz razloga što je rješavanje pitanja
Atlas Banke značajno pitanje i za poreske obveznike, a ne samo za CBCG,
te može imati značajne efekte na javne finansije Crne Gore. Kao
akcionari Atlas banke ne bježimo od toga da je potrebno izvršiti
određenu dokapatalizaciju, ali smatramo da je potrebno izvršiti i druge
aktivnosti u cilju dostizanja, nadamo se, zajedničkog cilja. Spremni smo da u najkraćem roku, radi ozdravljenja banke, damo dodatno obezbjeđivanje potraživanja banaka sa imovinom Atlas Grupe u okvirnoj vrijednosti od 25 miliona eura, čime bi kapitalna adekvatnost i solventnost povećala za najmanje 10 miliona eura, te na taj način obezbijedilo povećanje obračunskog kapitala. Spremni smo na dodatnu dokapitalizacija u iznosu koji bi bio naknadno definisan kroz detaljne analize, što bi dovelo do daljeg rasta kalkulativnog iznosa kapitala na preko 10 odsto posmatrano kroz koeficijent solventnosti, a sa profitom koji bi bio ostvaren u narednih 12 mjeseci i više“, ističe se u pismu.

Dodaje se da su akcionari spremni na snižavanje troškova
poslovanja za najmanje 25 odsto, uključujući zarade zaposlenih i ostale
operativne troškove, te da u slučaju da Vlada i Ministarstvo finansija,
rukovodeći se već iskazanom namjerom za poravnanjem za bolnicu Meljine,
prihvate sporazumno poravnanje, krediti dvije banke prema ovoj bolnici
bi mogli da budu preuzeti od strane države Crne Gore. Time bi
adekvatnost kapitala banke bila izmijenjena u pozitivnom smjeru za
značajan iznos. Sredstva od poravnanja za Meljine bi mogla biti takođe
usmjerena na dalju dokapitalizaciju banke.

Akcionari predlažu sastanak pravno-finansijskih timova obje strane, uz
prisustvo predstavnika Ministarstva finansija, kao zainteresovane strane
sa aspekata budućih mogućih budžetskih rashoda.

-S druge strane spremni smo da razmotrimo naša postupanja pred sudovima
u smislu parnica i tužbi koje smo pokrenuli, a u cilju smirivanja
tenzija i omogućavanja daljih razgovora. Plan rada budućih zajedničkih
timova bi bio analiza stanja, definisanje najboljih mogućih scenarija i
modela budućeg ozdravljenja i jasno definisanje parametara potrebnih za
takve aktivnosti, kontakt sa najznačajnijim povjeriocima i uvažavanje
njihovih prijedloga i stavova u smislu daljeg rada banke… Timovi bi
razmotrili pravne modele i moguće posljedice uticaja deponenata,
klijenata i malih akcionara u pogledu poslovanja banke, kao i definisali
izlaznu strategiju iz postupka privremene uprave radi minimiziranja
negativnih efekata i očuvanja poslovanja u približnom obimu, kao i prije
uvođenja privremene uprave, stoji u pismu.

Ocjenjuje se da za ovakav postupak postoje i zakonske pretpostavke i
dovoljno vremena, ako obje strane ulože maksimalne napore.

-Uzimajući sve prethodno u obzir predlažemo još jednom da Centralna
banka, a polazeći od prije svega interesa deponenata i povjerilaca
banke, te od interesa održanja cjelokupnog bankarskog i finansijskog
sistema Crne Gore, prihvati prijedlog akcionara banke, u formi kako je
to predloženo ili da da eventualne svoje prijedloge, koji bi bili
predmet daljeg razmatranja, zaključuje se u pismu.