Vašington prijeti, Moskva pažljivo posmatra

Vašington ponovo prijeti razmještanjem svojih nuklearnih raketa duž granica Rusije s istočnoevropskim zemljama. Moskva odgovara da ima dovoljno snage i sredstava da adekvatno odgovori na prijetnje svojoj bezbjednosti, kao i da pažljivo prati medijske objave o toj temi.

Administracija američkog predsjednika Baraka Obame razmatra mogućnost razmještanja raketa stacioniranih na kopnu po Istočnoj Evropi, koje bi bile usmjerene ka Rusiji, prenijela je agencija Asošijeted pres.

U momentu kada se sukob u Ukrajini ponovo raspiruje, SAD optužuju Rusiju da narušava Sporazum o uništavanju raketa srednjeg i malog dometa, te razmišljaju kako da povećaju svoje šanse da nanesu nuklearni udar vojnim objektima na teritoriji Rusije.

Vašington ipak tvrdi da bi više volio da razgovara s Moskvom, koja odbacuje tvrdnje da  krši raketni sporazum i upozorava da pažljivo prati medijske izvještaje o ovoj temi.

Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov rekao je da je potrebno prvo pažljivo analizirati informacije koje su objavili mediji, pre nego što Kremlj da bilo kakvu konkretnu ocenu.

„Obratili smo pažnju na ta medijska saopštenja. Prvo je potrebno analizirati ta saopštenja, odnosno tu informaciju, pa tek onda dati ocenu. Ali, bezuslovno veoma pažljivo pratimo ta saopštenja“, izjavio je Peskov.

Predsjednik komiteta Savjeta Federacije za odbranu i bezbjednost Viktor Ozerov izjavio je da Rusija ne planira da istupi iz Sporazuma o uništavnaju raketa srednjeg i malog dometa, ali je dodao da će u slučaju da SAD razmeste svoj raketni sistem duž ruskih granica, Generalštab Ruske Federacije preduzeti još niz operativnih mera, ne precizirajući o kakvim je merama reč.

„Sada je najvažnije da je Rusija zainteresovana za poštovanje Sporazuma i za dugoročnu saradnju, kako s NATO-om, tako i sa SAD, kako bi aktivno učestovavala u jačanju transatlantske bezbjednosti“, izjavio je Ozerov.

Ruski politikolog, direktor Fonda za razvoj visokih tehnologija Nikolaj Dimlevič, u razgovoru za radio Sputnjik ocjenjuje da se nastavlja antiruska histerija koju vode Vašington i NATO, upozoravajući da Rusija veoma ozbiljno razmatra postavljanje sistema „Iskander“.

„I ovi tajni pregovori koji se vode u kontekstu sastanka G7 u Nemačkoj zapravo govore o tome koliko su Amerikanci rešeni da s reči o hladnom, psihološkom ratu koji se već vodi na teritoriji čitave Istočne Evrope, na samoj granici s Rusijom, pređu na konkretna dijela“, upozorava Dimlevič.

Vojni analitičar Zoran Dragišić, međutim, smatra da američke pretnje Rusiji ne treba shvatati previše ozbiljno.

„Od najave do razmještanja raketa malog i srednjeg dometa je veoma veliki put. S jedne strane treba imati u vidu NATO kao vojno-politički savez, a s druge strane Sjedinjene Američke Države, koje na bazi bilateralne pomoći žele da pomognu istočnoevropskim saveznicima. Šta će se dešavati, naravno, zavisiće od stava Rusije, od razvoja situacije u Ukrajini, od odnosa istočnoevropskih zemalja i Rusije, tako da to je u ovom trenutku to je više jedno pipanje pulsa, dok od konkretnog razmeštanja tih raketa za sada nema ništa„, uvjeren je Dragišić.

Ovaj vojni analitičar smatra da je reč o, kako kaže, hladnoratovskim igrama i dodaje da se nada da će i Rusija i zapadni saveznici smoći snage da pronađu minimum zajedničkih interesa da situacija s Ukrajinom ne bi dalje eskalirala jer od nastavka sukoba svi imaju štete.

Ruski senator Viktor Ozerov istakao je da je besmisleno plašiti Rusiju prijetnjama o razmještanju raketa u Evropi i poručuje da se s Moskvom može samo dogovarati „na prijateljskim osnovama“.

„Nivo borbene gotovosti Oružanih snaga Ruske Federacije je takav da Rusija može da odoli bilo kakvim prijetnjama„, zaključio je Ozerov.

U poslednje vrijeme Rusija i SAD sve češće okrivljuju jedna drugu za razradu naoružanja obuhvaćenog sporazumom zaključenim 1987. godine.

U martu je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio da je Rusija u više navrata pozivala SAD na „konkretne konsultacije“, kako bi od američke strane dobila činjenice koje potkrepljuju tvrdnje o nepoštovanju Sporazuma, umjesto da sluša „prazne optužbe„. Ipak, za sada takvih kontatakata među državama nema.

Sporazum su SAD i SSSR potpisali 1987, a na snagu je stupio sledeće godine. Zemlje su se obavezale da potpuno unište svoje rakete srednjeg (sa radijusom od 1 do 5,5 hiljada kilometara) i kratkog dometa (500 — 1 hiljada kilometara). Godine 1991. Sporazum je bio ispunjen, do 2001. godine vođene su uzajamne inspekcije. Pri tome, druge zemlje sveta kao i ranije mogu da raspolažu takvim raketama.

Pentagon je u aprilu saopštio da bi rakete iz Rusije mogle napasti SAD. Kao odgovor, zamenik ministra odbrane Rusije Anatolij Antonov je naveo da je Ministarstvo odbrane više puta predlagalo kolegama iz SAD da pokažu konkretna dokumenta koja svedoče da Moskva krši sporazum, „Ako postoje konkretne činjenice — pokažite ih. Na današnji dan mogu reći da ne kršimo sporazum o RSMD„, naglasio je Antonov.