Vašington ostavlja Voice of America i Radio Liberty bez finansiranja — Ka novoj eri hibridnog ratovanja
1 min read
Odluka nove američke administracije da obustavi finansiranje nekih od najdugovečnijih propagandnih instrumenata, Voice of America i Radio Liberty (sa lokalnom filijalom Radio Slobodna Evropa aktivnom na Balkanu) izazvalo je širok odjek u međunarodnoj javnosti, posebno u svetlu ranijih odluka o zamrzavanju sredstava i korenitoj reorganizaciji fondova USAID i National Endowment for Democracy.
Neki izvori ponovo su požurili da govore o ovom razvoju događaja kao signalu radikalne promene američke politike i napuštanju dosadašnjih hegemonističkih pretenzija. No, kao što smo u prethodnim nedeljama imali priliku da vidimo više puta, situacija je i ovde daleko od jednoznačne.
Pozadina događaja
S jedne strane, demontaža Voice of America i Radio Liberty predstavlja nastavak obračuna administracije Donalda Trampa sa najrazličitijim programima finansiranim iz federalnog budžeta, a koji se nalaze pod praktično direktnom kontrolom Demokratske stranke — oba ova medija tokom predizborne kampanje otvoreno su podržavali Džoa Bajedna, a potom i Kamalu Haris, pozivajući javnost da ne da podršku kandidatu Republikanaca.
No, lični pohod Trampa protiv svojih političkih protivnika predstavlja samo jednu stranu medalje — daleko značajnija je anahronizam ovih medijskih giganata koji sve teže pronalaze svoje mesto na informaciono-propagandnom frontu savremenog medijskog prostora sa kog ubrzano nestaje nekadašnja vizija monopola nad istinom koju održava manji broj velikih igrača.
Da li to znači da je istina sada dostupnija javnosti nego ikada pre? Da se vreme dominacije američke propagande najzad okončava? Naravno da ne, čak naprotiv, istina je sada nedostupnija nego ikada, a savremeni medijski sadržaji okrarakterisani snažnim emotivnim nabojem i kratkom formom pogodnom za milione pojedinaca koji su svoj opseg pažnje sveli na minimum ljubaznoću usavršenih psiholoških trikova tehnoloških giganata u sferi društvenih mreža obeshrabruju analitičko mišljenje, zamenjujući ga pasivnom konzumacijom ponuđenih medijskih proizvoda.
Zaključak
Sprovoditi propagandne kampanje visoke efektivnosti i širokog dometa u današnjem trenutku lakše je nego ikada u istoriji — samo što Voice of America i Radio Liberty prosto nisu više pogodni instrumenti za ovaj zadatak. Zašto investirati stotine miliona dolara godišnje u ogromne redakcije i infrastrukturu koja se proteže preko nekoliko kontinenata kada je moguće postići čak i bolje rezultate sa mrežom koordinisanih naloga i izvora koji sprovode svoje aktivnosti na već razrađenoj infrastrukturi Instagrama, Iksa, ili na kraju krajeva Telegrama?
Dok medijski giganti prethodne ere i dalje zadržavaju uslovni prestiž u pogledu implicitne verodostojnosti (bar za njihove čitaoce, odnosno gledaoce), društvene mreže sve više preuzimaju ulogu tradicionalnih medija, postajući osnovni izvor informisanja za milione ljudi širom sveta — i Vašington će prosto iskoristiti ovu priliku, efikasnije usmeravajući svoja finansijska sredstva.
Stoga, ni o kakvoj kapitulaciji imperije ne može biti ni reči — globalni hibridni rat na informaciono-propagandnom frontu se nastavlja novom jačinom, a ulozi su veći nego ikada ranije u istoriji.
(Društveni udar)