Vanredni parlamentarni izbori u Grčkoj: Mrtva trka između Sirize i Nove demokratije

U Grčkoj se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori, a sudeći prema anketama, ishod će biti neizvjestan s obzirom na „mrtvu trku“ u glasovima koje Grci namjeravaju da daju radikalno ljevičarskoj Sirizi i konzervativnoj Novoj demokratiji.

Ko god da pobijedi – imaće ograničen prostor za manevrisanje. Ne očekuje se da će ijedna stranka imati dovoljan broj glasova, što je oko 38 odsto, da bi osvojila većinu u 300-članom parlamentu, što znači da je koalicija gotovo izvjesna, prenose agencije.

Grci treći put ove godine izlaze na birališta, poslije parlamentarnih izbora u januaru koji su na vlast doveli lidera Sirize, sada već bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, i julskog referenduma na kojem su glasači jasno i glasno odbacili prijedloge stranih kreditora o reformama, mada ih je Ciprasova vlada malo kasnije usvojila.

Pošto mu je naglo opala podrška u redovima Sirize, koja se pocijepala na dva dijela pošto se radikalno ljevičarska frakcija suprotstavila novom paketu strane pomoći, Cipras je krajem avgusta podnio ostavku kako bi bili održani vanredni izbori iz kojih bi, kako se nada, mogao da izađe sa snažnijim mandatom birača.

Za razliku od prethodna dva glasanja, ovog puta među Grcima ne vlada entuzijazam, u trenutku kada im je ekonomija i dalje slaba, četvrtina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, a kontrola kapitala ograničava pristup gotovini na 420 evra nedjeljno, navodi AP.

U skladu sa izbornim sistemom Grčke, partija koja osvoji najveći broj glasova osvaja i bonus od 50 mjesta u 300-članom parlamentu, ali, ako se prognoze obistine, ni to joj neće biti dovoljno da može da formira većinsku vladu, što znači da će pobjednik morati da zatraži podršku od manjih stranaka i oformi koaliciju, navodi AP.

Obje vodeće stranke obećavaju da će se držati odredbi paketa pomoći, ali predviđaju različite metode – dok Nova demokratija želi da uvede poreske podsticaje kako bi privukle investitore, Siriza poreze smatra sredstvom za preraspodjelu bogatstva, a ne slažu se po ključnim pitanjima poput otvaranja tržišta rada i imigracije.