Ukida se krizni porez, ali dolaze novi nameti?

Vlada priprema set deset novih mjera koje će biti predložene uz budžet za narednu godinu.

Krizni porez na zarade koji je uveden početkom godine najvjerovatnije će biti ukinut, nezvanično saznaju Dnevne novine iz Vlade. Odluka o tome šta će biti sa kriznim porezom biće donijeta prije predlaganja budžeta za narednu godinu. Najvjerovatnije će krizni porez biti zamijenjen nekim drugim propisom.

Iako je krizni porez početkom godine usvojen sa dosta „galame“, taj propis će najvjerovatnije biti ukinut od naredne godine, nezvanično saznaju Dnevne novine. Krizni porez podrazumijevao je oporezivanje po stopi od 15 odsto za sve neto zarade iznad 480 eura. Prema saznanjima Dnevnih novina, efekti od kriznog poreza nijesu na planiranom nivou, zbog čega će biti najvjerovatnije ukinut. Definitivnu odluku o tome donijeće Vlada, a to se očekuje da bude definisano do predlaganja budžeta za narednu godinu, što se može očekivati do početka decembra.

Prvobitni predlog kriznog poreza podrazumijevao je oporezivanje po stopi od 12 odsto na sve neto zarade iznad 268 eura. Protiv toga su bili svi, pa je na inicijativu DPS i SDP usvojen amandman da se po stopi od 15 odsto oporezuju zarade iznad 480 eura.

Ukidanje kriznog poreza vjerovatno će usloviti usvajanje novih propisa. Tako je Ministarstvo finansija pripremilo već pet mogućih verzija novih poreza. Te opcije podrazumijevaju i progresivno i proporcionalno zaduživanje. Sadašnja stopa od devet odsto na zarade ispod 480 ra moguće je da bude zamijenjena većom od 10, 11 ili 12 procenata. Kada je riječ o progresivnom oporezivanju, predlog je da se dodatno oporezuju zarade iznad 1.440 eura, po stopi do 21 procenat.

Red poteza podrazumijeva da Vlada predloži Skupštini izmjene propisa koje bi trebalo da parlament usvoji. Sve te mjere mogu se očekivati kada na dnevnom redu bude budžet za narednu godinu. Ukoliko bi se stopa sa devet povećala na 12 procenata, onda bi to donijelo budžetu prihode od oko 18 miliona eura.

Ministar finansija Radoje Žugić nedavno je najavio da Ministarstvo finansija priprema novi set mjera koje će sa budžetom predložiti Skupštini.

„Sada smo takođe pripremili novi set mjera, njih deset koje će pratiti donošenje Zakona o budžetu. Ove smo mjere nazvali upravo zbog onih koji su osporavali efektivnost prethodnih mjera konzistentnim mjerama fiskalnog prilagođavanja. Te mjere obuhvataju, reći ću samo najvažnije, da smo riješili da donesemo Zakon o zaradama u javnom sektoru, gdje će zarade dominantno biti objektivizirane, odnosno zavisiće od kretanja fiskalnih i monetarnih parametara, njihovo kretanje zavisiće od nivoa profitabilnosti, ali će zavisiti i od nivoa zaduženosti kada su u pitanju lokalne samouprave i javna preduzeća“, kazao je Zugić krajem prošle sedmice.

Osim ukidanja kriznog poreza, izvjesno je da će biti ukinuta taksa na strujomjere u iznosu od eura na mjesečnom nivou. Ta taksa je uvedena sredinom prošle godine.

Poslodavci već kritikuju

Najavu uvođenja novih poreza već su kritikovali poslodavci i sindikati. Iz MBA su nedavno saopštili da bi nove stope poreza koje se predlažu predstavljale ozbiljnu barijeru razvoju biznisa i narušavaju teško stečeni ugled koji Crna Gora ima kao investiciona destinacija.

“Ovakvi potezi i mjere nijesu na liniji privlačenja domaćih i stranih investitora. Naprotiv. Pet varijanti progresivnog i proporcionalnog poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno poreza na plate i dvije varijante proporcionalnog oporezivanja dobiti pravnih lica predstavljaju novi namet za firme“, ističu u MBA.

Sličan stav imaju i sindikalci, koji su ocijenili da bi novi porezi mogli uticati na još veće raslojavanje u društvu.