U trgovini cvijećem obrne se 200 milijardi dolara
Industrija cvijeća u svijetu je grana od 200 milijardi dolara, pa iako i u Srbiji ova proizvodnja bilježi rast, ipak se cvijeća uglavnom sjetimo prigodno – pred Dan žena – 8. mart.
Sekretar Udruženja za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Aleksandar Bogunović za Tanjug kaže da trgovinska razmjena cvijeća na svjetskom nivou prelazi 200 milijardi dolara sa stopom rasta i do 10 procenata, dok je naš rezultat u razmjeni sa svijetom 15 miliona evra i bilježi rast.
„Srbija poslednjih godina bilježi i rast površina pod cvijećem, pretpostavka je da te površine prelaze i 500 hektara, a pored toga na oko 600 hektara postoji plantažno gajenje cvijeća”, rekao je Bogunović.
U strukturi razmjene sa svijetom Srbija izveze za četiri miliona evra, a uveze za 11 miliona evra.
U srpskom izvozu više od 40 procenata je rezano cvijeća, slijede ukrasno bilje, a izvozimo i sadni materijal. Najviše našeg cvijeća stigne u zemalja Evropske unije.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partner kod cvijeća za Srbiju je Holandija od koje najviše i uvozimo, a srpsko cvijeće stiže i u Poljsku, Njemačku, Sloveniju i Rusku federaciju.
„Najviše sadnog materijala uvozimo za lale, narcise, zumbule i orhideje, od rezanog cvijeća najviše uvozimo ruže pa orhideje, hrizanteme i ljiljane”, kaže Bogunović i dodaje da najviše izvozimo rezano cvijeće, prije svega ruže.
Proizvođača cvijeća u Srbiji najviše je na prostoru zapadno od Beograda, na sjeveru Vojvodine, a rasadničarske proizvodnje je najviše oko Kruševca i Trstenika.
Uoči 8. marta na pijaci cvijeća u Krnjači cvijeće prodaje i Ivan Đorđević, čija firma „Rasadnik cvijeća Đorđević” već tri decenije radi u selu Vučić kod Rače Kragujevačke.
„Za 8. mart je specifična proizvodnja jer se radi samo neke vrste biljaka koje su lijepe kao poklon i mogu da se čuvaju u sobi zato što je kratak rok”, kaže on i dodaje da je ta proizvodnja vrlo zahtjevna i rizična. Od ponude izdvaja ciklame, primove, zumbule, papučice i navodi da je računica njegove porodice u proizvodnji cijveća „da se ima za neki normalan život”.
„Dosta se radi, dosta se ulaže, košta i grijanje, mora tokom cijele godine da se posveti pažnja, a zarade za neki normalan život bude”, rekao je on.
Na pitanje da li bi Srbija mogla više cvijeća da proizvodi, odgovara da proizvodnja prati tražnju, pa ako je veća ima i više proizvođača.
„Mada je u poslednje vrijeme broj proizvođača počeo da se smanjuje, nisu svi baš zadovoljni”, kaže Đorđević.
Portparol Gradskih pijaca Beograda Jelena Nikolić navodi da je uoči 8. marta uobičajeno bogata ponuda cvijeća na 30 pijaca u glavnom gradu i posebno ističe specijalizovanu pijacu cvijeća u Krnjači
„Zakupci se posebno pripreme za praznik jer je cvijeće najčešći poklon kojim se ženama iskazuje pažnja, poštovanje i ljubav, a tržni centar Krnjača je najveća pijaca cvijeća u Beogradu”, kaže ona.
Dodaje da svaki cvijet ima neku svoju simboliku, ne samo po broju nego i po vrsti cvijeta, a kakav će odabir biti zavisi od afiniteta osobe koja poklanja i afiniteta osobe kojoj je namijenjen.
„Na pijacu cvijeća svraćaju građani ljubitelji pijačne kupovine ali i cvjećari koji užurbano kupuju na veliko – a svi zbog povoljnijih cijena”, rekla je Nikolić.
Za subotu i nedelju Gradske pijace Beograd organizovale su po prvi put i poseban karavan poklona – zanatskih i prigodnih proizvoda i to na pijacama Palilula, Đeram, Kalinić i u Bloku 44.
Pročitajte JOŠ:
