IN4S

IN4S portal

U Hagu nema prevremenog izlaska iz zatvora: Srbi na slobodi samo uz priznanje krivice

foto: Novosti

Predsednik Mehanizma u Hagu Karmel Ađijus počeo je da stvara novu sudsku praksu odbijanjem puštanja srpskih osuđenika na slobodu nakon dve trećine izdržane kazne, ignorišući pritom mišljenja o rehabilitaciji država u čijim zatvorima borave. Iako su pojedini na robiji i po dve decenije, prevremeni izlazak iz ćelija on uslovljava ponižavajućim zahtevom – da javno priznaju krivicu.

Ađijus je tako početkom marta odbio da na prevremenu slobodu pusti Radoslava Brđanina, bivšeg šefa Kriznog štaba Autonomne Regije Krajina, osuđenog na 30 godina zatvora, koji je utamničen punu 21 godinu. Ovaj zahtev je obrazložio tezom da Brđanin nije jasno i glasno pokazao da je uspešno rehabilitovan u zatvoru, kao i da je težina njegovih zločina prepreka puštanju na slobodu, iako je izdržao dve trećine kazne. Slično je prošao i Radivoje Miletić. Generali Sreten Lukić i Vlastimir Đorđević, koji se nalaze u zatvoru u Poljskoj, odnosno u Nemačkoj čekaju odluku o njihovim zahtevima za raniji izlazak, predatim još prošle godine. Takođe, još dvojica srpskih generala uskoro stiču pravo da podnesu iste zahteve – Nebojša Pavković i Radislav Krstić.

Lukićev advokat Branko Lukić navodi da Ađijus odbija da prihvati mišljenja o rehabilitaciji iza kojih stoje zatvorske uprave i ministarstva pravde država u kojima se nalaze srpski zatvorenici:

Poljsko ministarstvo je dalo pozitivno mišljenje o Lukićevoj rehabilitaciji i ponašanju. Ađijus se toga ne drži, iako ima sve osnove da pusti Lukića – kaže advokat.

Pre nekoliko godina Poljska je insistirala da general Radislav Krstić zatraži raniji izlazak, iako još nije bio izdržao dve trećine kazne. To je odbijeno u Hagu, iako poljsko Ministarstvo pravde i uprava zatvora smatraju da on treba da izađe na slobodu.

Ađijus sad insistira da nema ranijeg izlaska bez javnog pokajanja. Čini se da gleda da iz izveštaja uzme kao validne samo negativne elemente ukoliko ih ima. Ako ih nema, onda kaže težina zločina je toliko ozbiljna da ne dopušta raniji izlazak – kaže Krstićev advokat Tomislav Višnjić.

Ignorišu i Francusku

Advokat Lukić podseća da Ađijus neće da prihvati ni pozitivna mišljenja francuskog Ministarstva pravde o rehabilitaciji Milomira Stakića, koji u toj zemlji izdržava kaznu od 40 godina.

Francuzi su tražili da mu se smanji kazna, jer je rehabilitovan, i primerenog vladanja, bez incidenata. Čovek je lekar i nije kriminalac. U Hagu su i to odbili – kaže Lukić.

Podjelite tekst putem:

5 thoughts on “U Hagu nema prevremenog izlaska iz zatvora: Srbi na slobodi samo uz priznanje krivice

  1. …Tribunal osnovan isključivo zbog satanizovanja Srba!?
    A nije ti palo na pamet da su se svi osuđeni sami satanizovali i da su im zločini satanski!?
    Ti nijesi hrišćanin!

  2. Nije mi jasno zašto ovaj nazovi sud ne nazovu „Mehanizam za Srbe u Hagu“, jer je više nego očigledno da je taj tribunal osnovan isključivo zbog satanizovanja Srba…
    No, dobro, istinski vjernici znaju i za postojanje Strašnog suda, pred kojim ćemo svi biti ravnopravni, pa, kom opancu, a kom obojci…
    Karmel Ađijus, Teodor Meron, Karla Del Ponte i ostala inkvizitorska ekipa iz Haga, dobiće pred tim Božjim tribunalom doživotnu robiju u paklu… Ali, ipak, nije moje da sudim… stoga, prepustimo ih Svevišnjem…

    5
    1
  3. Sramota kakav smo narod kad smo naše ljude isporučili zlikovcima da im sude i samo su naši ljudi osuđivani dok su drugi ko heroji izlazili iz Haškog logora. Prosto se nekad zgradim i pomislim na naše pretke koji nisu trzali niti se povijali nikome jer da jesu nas nebi bilo!!! Ne damo Svetinje!!! Samo Sloga Svetinje Spašava!!!

    8
    2
  4. Pogledajte našta liči ovaj odvratan čovek.
    Nažalost takvi su odlučivali o nama Srbima.
    Jako bi veoleo da ga vidim u četri oka u
    Beogradu,imao bi štošta da mu objasnim,
    šta je život i kako se treba normalna osoba
    ponašati u životu.
    Pozdrav našim ljudima u svi kazamatima,osuđenih od ovakvog i sličnih hoštaplera.

    14
    3

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *