Tragovima ruske emigracije: Otvorena izložba „Izgnanici bez svoje volje“

U znak sjećanja na stogodišnjicu od dolaska ruske emigracije u našu zemlju u Biblioteci grada Beograda u srijedu u 11 sati otvorena je izložba „Izgnanici bez svoje volje“. Izložbu, koja otkriva istoriju života pisaca, strip-crtača i drugih umjetnika u egzilu, otvoriće Aleksandar Vasiljevič Čepurin, ambasadar Rusije u Srbiji, i Jasmina Ninkov, direktor Biblioteke grada Beograda.

Koliki je uticaj na kulturu, obrazovanje i arhitekturu srpskih gradova imalo 40.000 Rusa koji su prije sto godina stigli u Srbiju, pokušala je da pokaže koordinatorka izložbe Nataša Bulatović, koordinatorka rusko-srpske kulturne saradnje u Biblioteci „Vladan Desnica“. Ruski emigranti su promijenili ne samo izgled Beograda, već i kulturu i obrazovanje. Četvrtinu nastavnog kadra Beogradskog univerziteta činili su ruski profesori, ruski umjetnici su obnovili balet i operu u Narodnom pozorištu, dok su njihove arhitekte projektovale veliki broj zgrada, između ostalih i Glavne pošte, Vlade Srbije i Generalštaba.

– Na izložbi će biti prikazana pisma, bilješke, autogrami, fotografije poznatih ruskih pisaca-emigranata Ivana Bunjina, Ivana Sergejeviča Šmeljova, Nadežde Tefi, Alekseja Remizova… Materijal za izložbu nam je ustupio Ruski fond kulture – kaže Nataša Bulatović, napominjući da je ovaj fond Biblioteci grada poklonio više od 2.000 vrijednih i luksuznih izdanja knjiga za djecu i odrasle i multimedijalnu građu, koje su nakon stručne obrade smještene u novootvoreni ogranak u Sava centru.

U postavci su i novine i časopisi, kao i knjige i monografske publikacije koje Biblioteka grada Beograda posjeduje o ruskoj emigraciji, javljaju Večernje novosti.

– Važan dio izložbe čine originalna dokumenta i druga građa, naslovne strane novina i knjiga na ruskom jeziku, koje su se izdavale u Srbiji, kao i materijal iz privatnih kolekcija koji će se prvi put naći pred publikom – smatra koordinatorka izložbe.

Posebnu draž ovoj izložbi daće potomci ruskih emigranata. Dolazak je najavio jedan od najpoznatijih hroničara ruske emigracije Aleksej Arsenjev, pisac i priređivač više od 30 stručnih monografija, zbornika, kataloga i članaka na ovu temu. Dio njegove porodične zaostavštine je u postavci.

– Među najpoznatijim ruskim emigrantima u Srbiji bili su Tolstojevi potomci, ali nisam uspjela da ih pronađem – kaže Nataša Bulatović. – Njegovi unuci bili su ovdje do pedesetih godina prošlog vijeka. „Srpska linija“ potomaka velikog pisca posljednji put se okupila u Beogradu 2010. na velikoj svečanosti „Tolstojevi o Tolstoju“.

U drugom dijelu izložbe prikazani su ruski emigranti koji su svoj talenat ispoljili u Beogradu – strip-crtači Golovčenko, Ivkovič, Kuznjecov, Lobačov… Dio postavke sačinjavaju njihove ilustracije djela srpske književnosti i srpskih tema iz života, njihovi lični predmeti, pasoši, pisma, fotografije, prijave boravišta… Inače, ova građa je dio izložbe „Ruski strip Kraljevine Jugoslavije“ koji je za ovu priliku ustupila autorka prof. dr Irina Antanasijević.

U muzičkom programu učestvuju crkveno-dječji hor „Orlić“ iz Batajnice i Valentina Sjeničić, učenica trećeg razreda Devete gimnazije „Mihailo Petrović Alas“. Stihove koje su stvarali ruski pjesnici u Beogradu čitaće na ruskom jeziku Danilo Danilović, učenik Filološke gimnazije, a na srpskom Valentina Sjeničić.