Sveta Sofija: Dokaz veličanstvenosti pravoslavnog Romejskog carstva
1 min read
Sveta Sofija
Na današnji dan, 23. februara 532. godine vizantijski car Justinijan I naredio je izgradnju nove pravoslavne bazilike u Konstantinopolju, Hram Svete Mudrosti Božije.
Ova građevina, koja hiljadu godina bila hrišćanski hram pa onda pola milenijuma džamija a sada muzej, tokom cijelog svog postojanja ne prestaje da impresionira ljude. Divimo joj se iako već pola milenijuma ne služi kao pravoslavni hrišćanski hram. Divimo joj se jer je grandiozna, jer je akt arhitektonske revolucije, jer je model po kome su kasnije građene mnoge crkve, jer je živi dokaz veličanstvenosti pravoslavnog Romejskog carstva, jer je simbol nekih davnih vremena koja svi vole da idealizuju.
Na mjestu na kome se danas nalazi Aja Sofija prvobitno se nalazila tzv. Velika crkva sagrađena sredinom IV vijeka, tako nazvana jer je bila najveća u Carigradu tog doba. Velika crkva je spaljena juna 404. godine, tokom velikih nemira u Konstantinopolju.
Od te bogomolje ništa nije ostalo. Justinijan odlučuje da sagradi novu baziliku, grandiozniju ne samo od prethodnih koje su se nalazile na tom mjestu već i grandiozniju od svega do tada viđenog, i to ne samo u hrišćanskom svijetu već u svijetu uopšte. Mermer, stubovi i svi ostali materijali korišćeni pri gradnji dovoženi su iz svih krajeva imperije, koja se za vrijeme Justinijana protezala od juga Španije preko sjeverne Afrike i Italije pa sve do istočnih krajeva Mediterana koje obično povezujemo sa Vizantijom. Arhitektonski značaj ove građevine momentalno je priznat, a smatra se i da je promijenila istoriju arhitekture. Njen uticaj čak i na gradnju kasnijih otomanskih džamija je skoro pa fizički opipljiv, toliko je velik.
Sagrađena je za samo 5 godina i 10 mjeseci. Doduše, mozaici unutar ove monumentalne bogomolje završeni su tek za vrijeme Justinijanovog naslednika i sestrića Justina II. Hram Svete Mudrosti Božije je bila najveći hram na svijetu u toku prvih hiljadu godina svog postojanja, i tek je gradnjom Seviljske katedrale 1520. godine prešla na drugo mjesto ove liste. Doduše, tada je već bila konvertovana u džamiju pa je upitno da li ju je seviljska bogomolja direktno srušila sa ove pozicije časti, ili se pak popela na upražnjeno mesto.
U toku svojih prvih hiljadu godina postojanja nije uvijek bila pravoslavna crkva. Kada su latinski krstaši zauzeli Carigrad 1204. godine i osnovali Latinsko carstvo, ovaj hram je postao rimokatolička katedrala. Tek se 1261. godine, kada su Grci povratili grad na Bosforu, vratio u okvire Pravoslavne crkve. Kada je 1453. godine Carigrad konačno pao pod turskom najezdom, sultan Mehmed II dao je dozvolu svojoj vojsci da tri dana neometano hara i pljačka Carigrad. Mnoštvo naroda se sakrilo u Hram Svete Mudrosti Božije, a sveštenici su vršili službu do poslednjeg trenutka.
Međutim, islamski ratnici su upali u hram i pobili stare, bolesne i ranjene. One koje nisu pobili — porobili su, a unutrašnjost devastirali. Na kraju je sultan ušao u hram i naredio da se momentalno pretvori u džamiju. Nakon rušenja Otomanskog carstva režim nove Republike Turske na čelu sa Kemalom Ataturkom ovu svetinju je proglasio za muzej, što je ona ostala do danas.
Latini su 1204. godine vandalizovali veliki broj unutrašnjih dekoracija, a mnogi zlatni mozaici su odnijeti u Veneciju. Ono što je ostalo, kao i ono što su Grci nakon oslobođanja grada obnovili, premalterisano je nakon dolaska Turaka. Premalterisano i srećom zaboravljeno pa tako i sačuvano. Otkriveno je ponovo u XIX vijeku kada je malter počeo da otpada, a sultan ostao nijem pred tom ljepotom i naredio da se nipošto ne dira.
Zidovi hrama svjedočili su 1054. godine događaju u kojem je kardinal Humber od Silve Kandide u ime rimskog pape pred okupljenim svijetom i sveštenstvom ekskomunicirao carigradskog patrijarha Mihaila I Kerularija, nakon čega je patrijarh izopštio i njega i papu. To se danas zove Veliki raskol, mada je to bio samo početak. Međutim, niko od prisutnih nije znao da je papa Lav IX umro tri mjeseca ranije, pa je sve to što se odigralo pravno i kanonski bilo ništavno.
Izvor: Mitropolija, Miomir Đurišić
https://www.republika.rs/vesti/politika/631981/donald-tramp-povezuje-srbiju-grcku-i-izrael
Ideja je da ove tri zemlje, uključujući Kipar, obezbede snažnu i stabilnu liniju od Balkana do istočnog Mediterana, objašnjava Gregory Kopley.
Poznati američki spoljnopolitički i vojni komentator Gregori Kopli
search_parameter=Gregori+Kopli>, koji važi za jednog od najboljih
poznavalaca spoljne politike Vašingtona, otkrio je da novi šef Bele kuće
Donald Tramp pravi neku vrstu trojnog saveza Srbije,
Grčke i Izraela.
Kako objašnjava, ideja je da ove tri zemlje, uključujući i Kipar,
obezbede jaku i stabilnu liniju Balkan – istočni Mediteran.
Kopli je rekao da SAD do sada, zbog dešavanja na unutrašnjem planu, nisu
obraćale pažnju na političkom nivou na proteste u Srbiji, ali da je na
radnom nivou, u okviru regionalne sekcije Stejt departmenta i Centralne
obaveštajne agencije (CIA), stalno praćena unutrašnja situacija u Srbiji.
Prema Koplijevim rečima, bivši američki predsednik demokrata Bil Klinton
pokušao je da mimoiđe Srbiju oduzimajući deo njene teritorije da bi
stvorio ilegalnu i uglavnom nepriznatu mikrodržavu Kosovo kao osnovu za
američko regionalno prisustvo, stvaranjem vojne baze Bondstil.
– Taj potez Klintonove administracije, zajedno s pokušajima da obezbedi
da Republika Srpska ne bude u mogućnosti da se pridruži Srbiji, doneo je
Vašingtonu više nevolje nego koristi, osim ukoliko ne misli da bi mu
stalno podeljen region i u konstantnom sukobu bio od koristi – ukazao je
Kopli.
Prema njegovim rečima, biće interesantno videti da li će sada doći do
neke promene u zamahu opozicionih protesta u momentu kada stupa na snagu
doktrina američkog predsednika Donalda Trampa u Stejt departmentu i CIA,
koji su, kao i ostale obaveštajne agencije, pod novim menadžmentom.
Kopli je naglasio da nijedna druga zemlja na Balkanu, pa i šire, ne može
da utiče na poziciju Zapada na način na koji to može Srbija.
https://lajme-shqip.com/serbia-del-ne-det-shperbehet-be-analisti-amerikan-beogradi-te-formuloje-qellimet-e-veta/
15. januara 2025. godine
Američki analitičar Gregori Kopli ocenio je da će se nakon dolaska na vlast novoizabranog predsednika SAD Donalda Trampa i dalje baviti pitanjem Kosova i formiranjem Zajednice srpskih opština, ali da će i dalje biti teško. Uprkos tome, kako je rekao, situacija će biti pogodna za razgovore o rešavanju ovog pitanja, posebno pre „raspada Evropske unije“.
„Velika strategija Srbije za američku podršku trebalo bi da obuhvati holistički proces po pitanju Kosova, Republike Srpske i pristupa Srbije Jadranskom moru”, rekao je Kopli u intervjuu objavljenom za „Politiku”.
On je napomenuo da Trampov izbor za predsednika nudi velike izglede za dobre odnose između SAD i Srbije, ali je ukazao da će za Beograd biti važno da formuliše koherentan set ciljeva.
„Nisam siguran da li smo do sada primetili da je Beograd razvio strategiju koja bi podstakla podršku Vašingtona“, naglasio je Kopli i dodao da bi lične veze prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića sa Trampom mogle da budu od koristi na isti način kao što je britanska globalna projekcija ažurirana prošle godine posetama kralja Čarlsa III stranim zemljama.
Govoreći o mogućnosti da Tramp prihvati program većeg razumevanja prema Republici Srpskoj, Kopli je rekao da je jasno da je Bosna i Hercegovina propala država bez Republike Srpske i izneo mišljenje da je Dejtonskim sporazumom namenjeno i narušavanje regionalnog jedinstva srpskog pravoslavnog naroda.
Prvobitna kupola Svete Sofije se srušila iako je kao vezivni materijal korišćeno liveno olovo umesto kreča. Nova kupola je viša od prvobitne za deset metara, što je obezbedilo dodatnu stabilnost, a primena pendantifa, sfernih uglova kao prelaza iz kvadratne osnove u sferu, umesto ugaonih trompi, daje utisak da se crkva uprkos svojoj masivnosti „uzdiže ka nebu“.
Iako pripada svetovnoj arhitekturi, neizbežna je paralela sa kupolom Hale 1 Beogradskog sajma koja je i danas najveća kupola od prenapregnutog betona u svetu. Verujem da je ovo bila svesna namera arhitekata, da se u vreme „ljutog komunizma“, dok nastavak izgradnje Hrama Svetog Save nije bio ni u najavi, oda počast velikom arhitekti Svete Sofije – Isidoru iz Mileta.
I Antemiju iz Tralesa.
Vizantija je vjekovni neprijatelj našeg naroda, koja je prekrajala našu istoriju onako kako joj je odgovaralo. Predstavljali su se kao naslednici rimskog carstva. I to pravoslavlje nije onako baš kako se predstavlja. Međutim, cjelokupni hrišćanski svijet treba da se udruži i da povrati Istanbul sa Aja Sofijom i protjera Turke van na njene stare prostore i drži ih pod kontrolom. Treba da ostanu samo oni Turci koji su lojalni, koji ne mrze, i to je jedino ispravno, sve ostalo je budalaština. U protivnom nestaće svi tragovi hrišćanstva i pravoslavlja na tim prostorima, kao što nema više u Istanbulu mesara sa svinjskim mesom. Od vremena Ataturka Turska nema pravog vladara. Sve im se bule i hanume pitaju kao ovom sadašnjem. Turska je uložila znatne pare da se prikaže kao moderna zemlja kroz smjehotresne serije koje gutaju naše domaćice,a a vrhunac je serije i filmovi o turskim sultanima, gdje se ravnaju sa Lujevima i ostalim, a u stvari sasvim drugačije, primitivizam i jad, uz popljačkano zlato i blago. Koliko su s esamo za 450 godina napljačkali kod nas.