Švedska neće stavljati starije od 80 godina na respiratore?

U odluci koju je objavio švedski list Aftonbladet se navodi da ljudima starijima od 80 godina, kao i mlađima u dobi od 60 do 70 godina kojima je zatajio neki od organa, ne treba intenzivna njega.

Švedski list Aftonbladet objavio je članak u kojem tvrde kako je Univerzitetska bolnica Karolinska odgovornim doktorima poslala odluku kojom, u slučaju nedostatka prostora zbog oboljelih od COVID-19, moraju odrediti ko će od pacijenata dobiti intenzivnu njegu, a ko neće.

Tako u odluci koju su objavili stoji da ljudima starijima od 80 godina, kao i mlađima u dobi od 60 do 70 godina kojima je zatajio neki od organa, ne treba intenzivna njega. U dokumentu se takođe navodi da bi pacijenti koji su već na intenzivnoj njezi trebali da prekinuti intenzivnu njegu ako pripadaju nekoj od gore navedenih kategorija, prenosi portal 24 sata.

„Dokument treba shvatiti kao podršku odlučivanju dokotra koji su odgovorni za započinjanje ili prekid intenzivne njege. Čini se da se to odnosi i na biološku starost, a ne samo na stvarnu hronološku starost pacijenta. Ako ste ozbiljno bolesni, biološka starost može se procijeniti višom ili nižom od stvarne starosti. Pacijentima treba dati prednost u skladu sa novim smjernicama kako bi mjesta na intenzivnoj njezi bilo dovoljno, ali sada je dodat odlomak koji ne uzima u obzir starost, već „biološku starost“,  kazao je za Aftonbladet doktor koji je htio da ostane anoniman i dodao kako je broj bolesnika kojima je potrebna intenzivna njega povećan, ali da mjesta ima dovoljno i za sad nema razloga za liječenje kojim bi se nekim bolesnicima davao prioritet.

S tim se slaže i nekoliko američkih doktora koji tvrde kako liječenje na respiratoru neće pomoći svakome.

„Kad bolesnik ima ozbiljan problem s plućima, možete zamisliti da neki dio njihovog plućnog tkiva i dalje prima vazduh dok diše, ali ne uspijeva prenijeti taj kiseonik u krvotok. Da bi nadoknadio oštećenja plućnog tkiva, bolesnik diše teže i brže, kao da trči maraton. Ali ne možete trčati maraton zauvijek, pluća se umore i na kraju kolabiraju. Moj posao je identifikovati te ljude prije nego što pluća prestanu da im rade, i staviti im plastičnu cijev na dušnik, zakačiti je za ventilator kako bi im on udahnuo vazduh. Ovaj drastični korak uglavnom se temelji na nadi da mogu učiniti nešto za liječenje njihovog problema sa plućima i osloboditi ih zavisnosti od ventilatora za nekoliko dana. To obično može uključivati antibiotike za bakterijsku pneumoniju ili protivupalne ljekove za astmu“, objašnjava za Mat Štraus, doktor u jedinici za intenzivnu njegu.

Pročitajte JOŠ:

Kako izgledaju pluća posle korone? Posledice na organima su doživotne, a prestanak pušenja je obavezan