Strategija Bžežinskog: Otvaranje drugog fronta protiv Rusije

Ratnici Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) ne dolaze iz prošlosti niti u prošlosti traže uzore. Koriste se modernom tehnologijom: filmskom kamerom, kompjuterom i ajfonom. U izdanju IDIL štampa se Dabik, luksuzni časopis na nekoliko jezika.

IDIL svakodnevno objavljuje više od 90.000 propagandnih poruka na društvenim mrežama. Početkom ovog mjeseca programeri IDIL predstavili su kompjutersku igricu u kojoj igrač može da izabere lik džihadiste i da osvaja poene ubijajući vojnike zapadnih armija. Sve to je u suprotnosti od učenja selefizma, kojeg je IDIL deklarativno prihvatio kao način praktikovanja islama. Selefisti, naime, uzore nalaze u tri prve generacije muslimana i u njihovom načinu života, koji je nespojiv sa životom ideologa IDIL.

Idilov put na Balkan i Zakavkazje

Možda se objašnjenje nalazi u činjenici da je od 25 komandanata IDIL njih 17 imalo priliku da se prije stupanja na dužnost druže u američkom zatvoru u Iraku. Jedan od njih je i El Bagdadi, samoproglašeni kalif IDIL, koji je objavio da okosnicu njegove vojske čine „Sadamovi oficiri“. Vojska IDIL je „amorfna“, ali jedinice su vrlo pokretne.

Surovim postupcima sa zarobljenim žele stvoriti paniku i strah kod protivnika, odnosno proizvesti efekte koji će im biti od koristi u daljem ratovanju. Prioriteti IDIL su poznati: protjerivanje ruske flote sa Mediterana, što se namjerava postići rušenjem Bašara el Asada. Nakon toga uslijedilo bi ubacivanje jedinica IDIL na Balkan da bi se sankcionisali neposlušni, a potom na krajnje odredište – Zakavkazje, kako bi se destabilizovala eksploatacija izvorišta nafte i korišćenje cjevovoda i, uopšte, stvorila otvorena prijetnja Rusiji sa juga.

Bivši predsjednik Gruzije Mihail Sakašvili nalazi se u Kijevu, gdje ga je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko imenovao za direktora jednog savjetodavnog odbora, ali u odgovarajućem momentu, Sakašvili će izaći u javnost sa „legitimnim zahtjevima“ za vraćanjem Južne Osetije i Abhazije Gruziji. Iako je izjavio da se ne namjerava vraćati u Gruziju povodom poziva na saslušanje i davanje izjave na okolnosti mnoštva krivičnih djela za koje ga tereti državno tužilaštvo, Sakašvilijeva buduća uloga je da bude novi-stari destabilizator Zakavkazja.

Udarne jedinice IDIL, ali i Al Kaide biće prebacivane i u Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan i Tadžikistan. Posebna strategija priprema se za Kazahstan i Uzbekistan, a sve kako bi se destabilizovale prilike u tim zemljama, sa ciljem da Rusija, pored pritiska sa zapada, odnosno u Ukrajini, ima pritisak i sa juga.

Tvorac teze da na Rusiju treba istovremeno vršiti pritisak sa dvije strane je Zbignjev Bžežinski, koji je još u svojoj poznatoj knjizi Velika šahovska tabla iznio procjenu da je Rusija bez Ukrajine minorna geopolitička sila. Danas Bžežinski smatra da Rusiju treba iscrpiti preko finansijskog sektora i sankcija, te materijalno i vojno u sukobu sa baltičkim zemljama i Poljskom, Njemačkom, a potencijalno i sa Finskom.

Politički zvaničnici Estonije i Poljske već su se oglasili u duhu doktrine Bžežinskog, dok je Finska bila prilično suzdržana tokom sukoba u Ukrajini. Novo izdanje Bijele knjige, koja definiše spoljnu i bezbjednosnu politiku Berlina, biće objavljeno početkom ljeta, po završetku NATO samita. Očekuje se da najviše prostora bude posvećeno odnosu Njemačke prema Rusiji.

Prema izjavi Ursule fon der Lajen, njemačke ministarke odbrane, „nikako se ne može očekivati da se u novom strateškom dokumentu Bundesvera Rusija označi kao u prethodnom iz 2006. godine“. U Bijeloj knjizi iz 2006. godine Rusija je, naime, ocijenjena kao zemlja s kojom Njemačka nastoji da izgradi bliske odnose, kako u EU tako i u NATO. Pojedini NATO komandanti nastoje da projektuju željenu situaciju, te se u javnosti oglašavaju sa svojom ocjenom odnosa Rusije prema baltičkim zemljama.

Zabijanje klina u odnosu sa Kinom

Tako je Herbert Makmaster, zamjenik komandanta kopnenih snaga SAD, izjavio da nije za uvođenje američke pješadije u Ukrajinu, ali je naglasio da jeste za njeno dislociranje blizu Rusije. Za ilustraciju je naveo: Sjeverna Koreja ne napada na Južnu – zato što zna da su sa druge strane granice i američke kopnene snage.

Britanski ministar odbrane Majkl Falon izjavio je da postoji „realna i prisutna opasnost“ da će Rusija pokušati da destabilizuje baltičke zemlje i da se tenzije između Moskve i NATO „zagrevaju“. Zamjenik komandanta NATO snaga u Evropi britanski general Edrian Bredšou izjavio je u Londonu u Kraljevskom institutu za odbrambene studije da NATO mora da se sprema za „mogući iznenadni napad Rusije na jednu od država članica“.

Što se tiče „zapadnog fronta“, sve su prilike da će primirje biti nestabilno, ali će ipak trajati sve dok SAD ne isporuče Kijevu oružje i vojne instruktore. Tada se može očekivati da će direktni čovjek Vašingtona Arsenij Jacenjuk preuzeti stvari u svoje ruke i sa Desnim sektorom proizvesti nove sukobe, dok će instalirane NATO trupe u baltičkim zemljama biti u stanju pripravnosti i u funkciji moralne podrške.

Bžežinski ujedno ubjeđuje američku administraciju i Senat da je potrebno raditi na zahlađenju odnosa između Kine i Rusije kroz pojačano uvlačenje Kine u privredu SAD i povlašćen status u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji jer, po Bžežinskom, dok god je Kina uz Rusiju ili se drži po strani, ne može se nauditi ruskoj privredi.

Stoga Bžežinski cijeni da treba iskoristiti to što je 37 odsto kineskih ekonomskih kapaciteta angažovano u SAD i kroz pojačanu ekonomsku saradnju pridobiti Kinu. U doktrini Bžežinskog i dalje je prisutan stav da je, „čim se završi s Rusijom, sljedeća meta Kina“. Naravno da je Bžežinski od Kine pročitan i da je trenutna kineska nezainteresovanost i suzdržanost povodom sukoba u Ukrajini prouzrokovana time što Kina traga za platformom kojom bi zaštitila ekonomske interese u SAD i EU.

Uostalom, zamjenik načelnika odjeljenja CK KP Kine za međunarodne odnose Džou Li tokom susreta sa ruskim novinarima izjavio je: „Rusija i Kina se susreću sa različitim izazovima. Ali mogu sa sigurnošću da kažem da ćemo se uskoro suočiti sa još većim brojem izazova. Mi se moramo zajednički boriti i štititi interese naših zemalja. Najvažnije je da ne dozvolimo da se zabijaju klinovi u odnose dve zemlje, što bi Amerikanci mnogo voleli da vide.“ 

Ne treba da bude iznenađenje ako SAD, slijedeći ideju Bžežinskog, ponude Kini da njene robe imaju prioritet za uvoz u SAD. Isto tako, ne treba isključiti ni mogućnost drugih opcija i scenarija koji bi imali za cilj komplikovanje kinesko-ruskih odnosa.

Autor: Predrag Ćeranić

Izvor: Novi Standard