Šta znamo o najnovijoj eskalaciji? Vazdušni udar SAD i iranski odgovor raketama na Izrael

U ranim jutarnjim satima 22. juna, Sjedinjene Američke Države izvele su jednu od najdramatičnijih vojnih operacija u proteklom desetljeću – vazdušne udare na tri ključna iranska nuklearna postrojenja: Fordo, Natanz i Isfahan. Uz upotrebu strateških bombardera B-2 i krstarećih raketa Tomahawk lansiranih s američkih podmornica u Perzijskom zalivu, Vašington je, kako tvrdi, nastojao zaustaviti „neprihvatljivu eskalaciju iranskog nuklearnog programa“. Odmah nakon napada, svijet se suočio s novim talasom geopolitičke neizvjesnosti.

Napad je počeo oko 2:30 po iranskom lokalnom vremenu. Bombarderi B-2 Spirit ispalili su više „bunker buster“ bombi GBU-57, namijenjenih probijanju duboko ukopanih utvrđenja. Istodobno, krstareće rakete Tomahawk ispaljene su s američkih podmornica pozicioniranih u Perzijskom zalivu.

Metastazirana tri cilja – Fordo, duboko podzemni nuklearni centar nedaleko od Kuma; Natanz, ključno postrojenje za obogaćivanje uranija; te Isfahan, koji obuhvaća više važnih komponenti iranskog nuklearnog programa.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da su napadi bili „neophodni, precizni i uspješni“ i da šalju snažnu poruku svim „režimima koji prijete globalnoj sigurnosti“.

Iranska vlada oštro je osudila napad, nazivajući ga „otvorenim aktom agresije“ i „početkom opasnog rata“. Ministarstvo vanjskih poslova Islamske Republike poručilo je da će SAD snositi punu odgovornost za „sve katastrofalne posljedice ovog zločina“.

Iranske vlasti tvrde da su neki od pogođenih objekata bili unaprijed evakuirani, što sugeriše mogućnost da su bile svjesne potencijalne akcije. Ipak, konkretne informacije o materijalnoj šteti i mogućem gubitku života za sada nisu službeno potvrđene.

– Svijet ne smije zaboraviti da su upravo Sjedinjene Države, tokom diplomatskog procesa, izdale diplomatiju, podržale agresivne i izdajničke akcije Izraela, a sada, upotpunjujući kršenje zakona i dodajući se zločinima cionističkog režima, započele opasan rat protiv Irana – naglasilo je ministarstvo.

U dokumentu se Izrael opisuje kao „genocidan i bezakonjem obuzet režim“, a SAD se optužuju za pokretanje opasnog rata protiv Irana.

Reakcije međunarodne zajednice

Izrael je podržao napad i nazvao ga „hrabrim i nužnim“. Premijer Benjamin Netanjahu pohvalio je američko rukovodstvo, naglasivši da je akcija izvedena u „potpunoj koordinaciji“ s Izraelskim odbrambenim snagama. Izraelski politički establišment, uključujući i opoziciju, izrazio je podršku američkoj intervenciji. Premijer je SAD nazvao „neuporedivom silom“ u ovom napadu na Iran i dodao da je Trampovo vođstvo „danas stvorilo istorijski zaokret koji može voditi Bliski istok i svijet ka budućnosti prosperiteta i mira“.

„Predsjedniče Tramp, hvala vam. Narod Izraela vam zahvaljuje. Snage civilizacije vam zahvaljuju“, poručio je Netanjahu.

President Trump and I often say: ‘Peace through strength.’

First comes strength, then comes peace.

And tonight, @realDonaldTrump and the United States acted with a lot of strength. pic.twitter.com/7lTWCZkgw7

— Benjamin Netanyahu – בנימין נתניהו (@netanyahu) June 22, 2025

S druge strane, Rusija i Kina oštro su osudile napad, nazvavši ga „nelegalnim činom agresije“ i „opasnim presedanom“. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izrazio je „duboku zabrinutost“ i pozvao sve strane na uzdržanost i hitan povratak diplomatskom procesu.

Evropska unija i Turska apelovale su na smirenje i obnavljanje pregovora, upozoravajući na rizik od nekontrolirane eskalacije koja bi mogla zahvatiti čitav region.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi najavio je sazivanje vanredne sjednice Upravnog odbora te agencije. Iran je već zatražio hitnu intervenciju Savjeta sigurnosti UN, tvrdeći da napad grubo krši Povelju UN-a.

Sudbina inspekcija, kao i status iranskog obogaćenog uranija, trenutno su nejasni. Nije poznato u kojoj mjeri je iranski nuklearni kapacitet zaista uništen ili trajno onesposobljen.

Iran uzvratio napad

Ubrzo nakon što su Sjedinjene Američke Države izvele masovne vazdušne udare na tri iranska nuklearna postrojenja, Iran je odgovorio balističkim napadom na više lokacija u Izraelu. Rano u nedjelju ujutro, nekoliko iranskih raketa pogodilo je objekte u centralnom i sjevernom Izraelu, uzrokujući povrede, materijalnu štetu i dramatičnu eskalaciju konflikta koji je dobio međunarodne razmjere.

This is my neighborhood — a small, beautiful community in the north of Tel Aviv. It’s mostly young families with 2–4 kids and elderly residents who’ve remained here.

Today, we heard an explosion that shook our home like a massive earthquake. We knew we had been hit.

We are… pic.twitter.com/gbSNdIKuFY

— Sacha Roytman (@SachaRoytman) June 22, 2025

Prema podacima izraelskog Ministarstva zdravlja, u iranskim napadima povrijeđeno je više od 80 osoba, od čega više od 70 sa lakšim tjelesnim povredama. Prvobitni izvještaji hitnih službi govorili su o 19 povrijeđenih, ali je broj značajno povećan u narednim satima.

Najteže pogođena područja uključuju Tel Aviv, Haifu, Nes Zijonu i Ber Jakov. Na terenu su angažovane brojne spasilačke službe, a snimci sa lica mjesta prikazuju zgrade sravnjene sa zemljom i veliku materijalnu štetu u širem radijusu udara.

Iranska državna televizija objavila je snimke prethodnih testiranja rakete Horamšehr-4, tvrdeći da je ova raketa korišćena u napadu na Izrael. Prema vojnim analitičarima, riječ je o jednoj od najmoćnijih raketa u iranskom arsenalu, sa dometom do 2.000 kilometara i bojevom glavom teškom 1.500 kilograma.