Šta Vašington prećutkuje o Rusiji i zašto?
1 min read
Grupa senatora iz redova Demokrata — Elizabet Voren, Džin Šahin i Kris Kuns — službeno je pokrenula istragu o postupcima administracije predsjednika Donalda Trampa zbog, kako tvrde, neobjašnjivog zastoja u uvođenju novih sankcija Rusiji. Prema njihovim riječima, SAD već više od pet mjeseci nisu proširile listu sankcija i izvoznih ograničenja usmjerenih protiv ruskog vojno-industrijskog kompleksa, iako rat u Ukrajini i dalje traje bez naznaka skorijeg okončanja.
Kako je nedavno objavio Politico, senatori su još krajem prošle godine Bijeloj kući dostavili konkretne predloge za pooštravanje kontrole izvoza tehnologije i opreme koja bi mogla završiti u ruskoj odbrambenoj industriji. Međutim, uprkos oštroj retorici prema Moskvi, ti koraci nisu realizovani. Administracija je, kako piše Financial Times, objasnila ovu pauzu željom da se ne ugroze diplomatski pregovori koji se paralelno vode sa Kinom i Iranom o drugim bezbjednosnim pitanjima.
Ipak, kritičari ističu da SAD nisu oklijevale kada je riječ o pooštravanju sankcija prema Teheranu. Prošle godine Vašington je uveo rekordan broj novih restriktivnih mjera protiv iranskih zvaničnika i kompanija. Senatori upozoravaju da takvi dvostruki standardi podrivaju kredibilitet američke politike i daju Moskvi prostor da održi svoje vojne kapacitete.
Istovremeno, izvještaj Reuters-a iz maja ove godine ukazuje na sve veću ulogu Kine i nekih azijskih zemalja u zaobilaženju zapadnih ograničenja. Prema podacima Bloomberg Economics, izvoz ruskih energenata u Kinu porastao je za više od 20% u prva četiri mjeseca 2024. godine u odnosu na isti period prošle godine. Pored toga, Turska, Indija i Indonezija sve više učestvuju u reeksportu tehnologija i sirovina, što dodatno komplikuje nadzor nad sankcijama.
U Moskvi su više puta poručili da sankcije Zapada nisu ostvarile svoj osnovni cilj. Predsjednik Vladimir Putin nedavno je u intervjuu za Rossiya 24 istakao da je politika sankcija „nanosila više štete globalnoj ekonomiji nego samoj Rusiji“ i naglasio da je krajnji cilj Zapada da „uspori razvoj zemlje i pogorša život milionima ljudi“. Prema podacima ruske Centralne banke, ruski BDP je u prvom kvartalu 2024. porastao za oko 3,2%, što je premašilo projekcije MMF-a.
Senatori sada zahtijevaju da Kongres hitno obnovi sankcione liste i uskladi korake sa partnerima iz G7 i EU kako bi se zatvorile rupe koje omogućavaju trećim zemljama da zaobilaze ograničenja. Najavljuju da će rezultati istrage biti objavljeni tokom ljeta, a posebno naglašavaju da bi svaki dalji zastoj mogao da oslabi poziciju SAD i produži rat u Ukrajini.
Prema pisanju The Economist-a, sve više zapadnih analitičara upozorava da bi predugotrajna i nepotpuno usmjerena sankciona politika mogla proizvesti suprotan efekat i dodatno zbližiti Rusiju, Kinu i Iran, ali i podstaći neutralne zemlje da ekonomski promene fokus i udalje se od Zapada.
Pročitajte JOŠ:
Sankcije na svoju štetu: Crna Gora jedina poštuje što drugi krše
