Srbi sa Kosmeta poručili pred nastavak pregovora u Briselu: Vratite nam slobodu

Beograd i Prtiština će posle pauze duže od godinu dana ponovo sjesti za pregovarački sto 12. jula. Dijalog će početi uz prisustvo šefa evropske diplomatije Josepa Borela i izaslanika Evropske unije za dijalog, Miroslava Lajčaka, a kako je najvaljeno, radiće se na sveobuhvatnom sporazumu i normalizaciji odnosa.

Običnom Srbinu na Kosovu ove fraze znači malo, ako nema mira u svom domu i ne može da obrađuje svoju njivu, a djecu mora da pošalje u centralnu Srbiju i Beograd na školovanje i u potrazi za poslom.

Sloboda ključ za sukob Srba i Albanaca

Živojin Rakočević, novinar i publicista sa Kosova i Metohije kaže da bi sve bi bilo mnogo jasnije i realnije kada bi međunarodna zajednica, i sve zainteresovane strane u kosovskom čvoru uključujući i Albance, postavile Srbima južno od Ibra jedno sasvim jednostavno pitanje: imate li slobode?

„Ako u toj širokoj anketi odgovore da imaju slobode, onda je pitanje problema Kosova i Metohije riješeno, sukob Srba i Albanaca okončan, a svjetski moćnici neka onda brinu svoje velike brige i probleme. Biće, ipak da je sve suprotno od toga i da sve dolazi od neslobode u kojoj Srbi žive: kada će biti ravnopravni građani u društvu koje je gradio demokratksi svijet, kada će biti slobodni od straha, kada će prestati da paze kuda idu i osjećaju nesigurnost u kretanju, kada će im biti vraćena privatna imovina, kada će moći da žive izvan svojih geta u gradovima, kada će imati pravo donošenja odluka i pravo odlučivanja o sebi, kada će raditi u institucijama kao ljudi slobodnog mišljenja, kada će ostvariti pravo na upotrebu svoga jezika i pisma, zašto se napada, prisvaja i falsifikuje njihova kulturna i duhovna baština, od one pod zaštitom Uneska do malih spomenika i crkava na cijeloj teritoriji Kosova…“ samo su neka od pitanja koje je postavio.

Projekat Kosovo* ne postoji bez osnovnih ljudskih prava

Rakočević nastvlja dalje da postavlja pitanja: Zašto naša dokumenta ne važe, ko nam propisuje da živimo u tuđoj etničkoj slobodi, zašto nam se nameće potpuna obespravljenost? Kada ćemo imati policajce koji nisu etnička policija, sudije koji nisu čuvari nacionalnog albanskog mita? Kako izbjeći opštu asimilaciju i odustvo pravde?

„Srbi, dakle samo traže osnovna ljudska prava, ali im pitanje o slobodi niko ne postavlja u njemu se krije suština neuspješnog projekta koji se zove Kosovo*“, zaključak je Rakočevića.

Branimir Stojanović, bivši zamjenik premijera kosovskih* privremenih institucija, za Sputnjik kaže da vjeruje da bi se kroz realizaciju Zajednica srpskih opština (ZSO) dogovorene Briselskim sporazumom, Srbima posebno onim južno od Ibra omogućio normalan život, povratak i opstanak.

„Zajednica neće naravno riješiti sve probleme, ali bi bila novi instrument u rukama Srba i omogućila im da riješe probleme koji danas izgledaju nerješivo. Lokalnim samoupravama omogućilo bi se da koriste projekte, da raspolažu svojim budžetom, ali i resursima kojima raspolažu. Takođe, riješilo bi se i pitanje bezbjednosti koje je možda i najbitnije, jer bi smo preko ZSO dobili na neki način odriješene ruke da, uz pomoć savremene tehnologije za bezbjednost, video nadzora, brzog prijavljivanja napada – posebno u sredimama gdje ih ima malo, i gdje su svakodneno na udaru raznih napada, na neki način zaštitimo Srbe. Ako ništa, bar bismo imali dokaze o napadima čime bi smo smanjili broj izgovora kojima se služi kosovska* policija kako bi obrazložila svoju nesposobnost da zaštiti Srbe,“ kaže Stojanović.

ZSO bi riješila mnoga pitanja Srbima na Kosovu i Metohiji

„Postoje ozbiljni lobiji koji žele da Srbima samo zakomplikuju život kako bi ih natjerali da po što nižim cijenama prodaju svoja imanja i odu. Da li će se ZSO formirati zavisi od toga da li će međunarodna zajednica izvršiti dovoljno veliki pritisak na Prištinu. Do sada to nije bio slučaj, ali nadam se da će u Prištini shvatiti da postignuti dogovori moraju da se poštuju, da bi uopšte imali progres,“ zaključuje Stojanović.

Podsjećanja radi, na Kosovu i Metohiju u posljednje vrijeme ponovo su učestali napadi na Srbe posebno na Srbe povratnike. Paljene su im i pljačkane kuće, otimana stoka, kradena imovina, traktori, atomobili, novac…

U posljednje vrijeme sve više ovakvih incidenta ima u Gračanici koja je bezmalo čisto etnički srpska sredina, i možda najveća enklava posle Sjevrene Mitrovice.

Izvor: Sputnjik