Sloboda ili smrt – 200 godina grčke državnosti
1 min read
Piše: Jelena Panagiotis
Zemlja sunca i maslina danas proslavlja Dan državnosti. Prošlo je više od 200 godina kada je čuveni Riga od Fere, začetnik ideje ustanka, prije nego što su ga Turci ubili na Kalemegdanu, 1798. godine, rekao:“ja sam posijao bogato sjeme. Dolazi čas kada će moja zemlja brati slavne plodove!“. Njegovu ideju realizovaće Emanuil Ksantos, Nikolaos Skufas i Aleksandar Cakalov. Datum 25. mart 1821. godine, biće upisan zlatnim slovima u grčkoj istoriji kao Dan nezavisnosti, dan početka borbe za oslobođenje zemlje od turskog jarma. Borba je trajala 8 godina. Grci su 1829. dobili uslovljeno ograničenu slobodu. Da bi „potpunu“ nezavisnost dobili tek 1832. godine, kada su velike sile Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Rusija odredile teritoriju Grčke i kraljevski tron ponudile bavarskom princu Otu fon Vitesbahu, bez saglasnosti i učešća Grčke u pregovorima.
Prema podacima koji se čuvaju u arhivu Heterije (Prijateljskog društva, koje su osnovali Ksantos, Skufas i Cakalov, 1814.), smještenom u Arhivu parlamenta Grčke u Atini, navodi se da je Georgios Levantis, ulogu vođe ustanka povjerio našem Karađorđu, 11. jula 1817. godine, nažalost Karađorđe je ubijen 26. jula po nalogu Miloša Obrenovića.
Još jedan naš čovjek istakao se u velikoj grčkoj revoluciji Vaso Brajović, poznatiji kao Vaso Crnogorac ili kako ga Grci zovu Vaso Mavrovuniotis. Prema grčkim istoričarima, rođen je u Bjelopavlićima, bio je moreplovac i sa svoja dva brata Špirom i Radošem, junaštvom, na najljepši mogući način, predstavio je našu zemlju Grcima. Rat je završio kao general i ađutant kralja Ota.
U toku rata Grke su vodile riječi ispisane na bijeloj zastavi sa plavim krstom: „Sloboda ili smrt“. Danas nacionalnu zastavu s ponosom pronose djeca u paradi kroz sve grčke gradove i sela, držeći se tih riječi još snažnije!
U centru Atine tradicionalno se održava vojna parada u kojoj će Grci s ponosom gledati svoju armiju i oružje.
Ove godine njoj će pored poznatih imena iz kulturno-političkog života zemlje, prisustvovati i princ od Velsa Čarls sa suprugom Kamilom, predsjednik Kipra Nikos Anastasiadis, ruski premijer Mihail Mišustin, kao i francuski ministar odbrane Florens Parli.
U Grčkoj je neradni dan, porodice će se okupiti uz vino, tradicionalni prženi bakalar i skordalja, pire sa bijelom lukom.
Osim Dana državnosti Grci će slaviti Blagovijesti, dan kada je anđeo javio Bogorodici Mariji da će roditi Isusa.
Imendan će proslaviti svi koji se zovu Evagelos i Evagelija.
Ponešena grčkim slavljem, sjetih se stihova čuvenog pjesnika Odiseas Elitisa:“sunce pravde slovesno / i ti mirto slavljenička/ nemojte, molim vas/ zaboravljati i moju zemlju.
Srecan Praznik braci Grcima.
Hvala Vam na komentaru. Moj tekst je informativnog karaktera, kratak osvrt na Dan državnosti, nijesam istoričar i ne bih se usudila pisati o ovom događaju sa naučno-istorijske strane. Žao mi je što nijesam uspjela da zadovoljim Vašu čitalačku radoznalost.
Iskren pozdrav iz Atine
Iz ugla dopisnika iz Atine, odlično informativno podsjećanje, da je juče bio i svečano proslavljen dan državnosti, nama prijateljske, bratske Grčke. Postoje naučni zbornici za raspravu pojedinih istorijskih tema. Autorka se ogradila, „prema grčkim istoričarima“, bez pretenzije da zauzima lični stav, to je prepustila istoričarima. Svrha, da se dočara kako Grci poštuju svoju istoriju i slobodu je postignuta, do fantastičnog opisa porodične slavljeničke atmosfere. Bravo!
Jelena, kada pišete o Grčkoj, morate se malo ozbiljnije pripremiti i proučiti činjenice. Fotografije su divne, ali je tekst nedorečen i populistički.
Sretan praznik našem bratskom narodu!
To je prva grcka drzava koju su imali u istoriji kreiranu od strane Engleza i Austrije zajedno sa instant izmisljenom ‘antickom istorijom’. Gradovi polisi nisu imali ni vojsku no ekonomiju i glupo je tvrditi da su oni kontrolisalki anticku srpsku Makedoniju koja je osvojila ceo poznati anticki svet sve do Indije. Nr zabotaviti elazge, starosedeoce danasnje Grcke, koji su tu ziveli hiljadama godina pre nego sto su tu dosli grcki kolonisti.
Ne lupetaj. Manjim narodima jesu izmišljali istoriju ali Grcima ne. Valjda što im je „izmišljena istorija“ koristimo toliko grčkih reči kako u svakodnevnom životu tako i u liturgiji i to ne samo mi nego svi zapadnjaci. Valjda što im je izmišljena istorija su i naši vladari pisali onolike povelje i na grčkom? Treba voleti svoj narod ali ovo što ti radiš je čisto paćeničko preterivanje na nivou Šiptara i Ustaša.
Bolje se ti informiši. Čovek je rekao istinu. Doboljno je videti kako su im englezi uvalili zastavu britanske istočnoindijske kompanije. Samo su stavili plavu boju umesto crvene. Fuga je to priča o kojoj na žalost ni ne možeš ništa znati iz zvanične istorije. Zato se trebs čovek sam informisati.
Zmaj ti je dovoljno rekao moronu monetengrinerski bez mozga. Nema poterbe da ista vise kazem idiotu koji pise siptari i ustase velikim slovima.
Vaso Brajevic je rodjen u Mojdezu, Herceg Novi tada dio Mletacke Republike ,pomorski Kapetan zavrsio Pomorsku Skolu na Srbini u Herceg Novom.
On je i dospio u Grcku kao Kapetan sa brodom i tamo pomagao Grcima u ustanku protiv Turaka.
Dan danas Brajavici zive u Mojdezu , nema on veze sa Brajevicima iz Bjelopavlica.
Odakle Pomorski Kapetan u Bjelopavlice tada .
https://www.mfa.gr/missionsabroad/me/montenegro-me/news/24032016-vaso-brajovic-mavrovunjotis-crnogorac-koji-je-ratovao-grckom-ustanku-1821-godine.html
Dimitra, to su podaci ofrlje dati pred otvaranje spomenika ,posto Brajevica ima u Bjelopavlice neko je tako mislio iz neznanja.
Vidis da pise da je bio na Kubi pocetkom 19 vijeka ,pa ko je isao iz Bjelopavlica tada na Kubu i zasto , to je potvrda da je bio Pomorac iz Boke iz Mojdeza dje i danas zive Brajevici. Kuba ostrvo spanska kolonija dje su prodavani robovi i radili na plantazama secerne trske, sto bi neko isao tamo ako nije pomorac koji su brodovima prevozili secernu trsku i melasu.
U ovim podacima pise da je rodjen 1797 , umro 1847 a zivio 57 godina ni to nisu tacno izracunali i napisali.
https://en.wikipedia.org/wiki/Vasos_Mavrovouniotis