Si Đinping o Tajvanu: Domovina će se sigurno ponovo ujediniti

Pitanje Tajvana je isključivo unutrašnje pitanje Kine, nije dozvoljeno nikakvo strano miješanje, a zadatak mirnog ponovnog ujedinjenja zemlje sigurno će biti ispunjen, izjavio je kineski predsjednik Si Đinping.

– Tajvansko pitanje nastalo je iz nacionalne slabosti i haosa i nesumnjivo će biti riješeno preporodom nacije… Mirno ponovno ujedinjenje domovine u najvećoj mjeri odgovara zajedničkim interesima kineske nacije, uključujući tajvanske sunarodnike – rekao je kineski lider u govoru povodom 110. godišnjice Sinhajske revolucije.

Si Đinping je napomenuo da se Peking pridržava osnovne politike „mirnog ponovnog ujedinjenja“ i principa „jedna zemlja, dva sistema“, podržava princip „jedne Kine“, konsenzus između Kine i Tajvana iz 1992. godine i promoviše miran razvoj odnosa.

– Kineska nacija ima slavnu tradiciju opiranja raskolu i odbrani jedinstva. Raskol „nezavisnosti Tajvana“ predstavlja najveću prepreku ponovnom ujedinjenju domovine i ozbiljnu skrivenu prijetnju preporodu nacije. Kraj onih koji zaboravljaju svoje pretke, izdaju domovinu ili dijele državu, nikada neće biti uspješan – istakao je on.

Predsjednik Kine je naglasio da je „tajvansko pitanje isključivo unutrašnja stvar Kine i ne dozvoljava nikakvo spoljno miješanje“.

– Niko ne treba da potcjenjuje snažnu odlučnost, nepokolebljivu volju i značajnu sposobnost kineskog naroda da brani državni suverenitet i teritorijalni integritet. Istorijski zadatak potpunog ponovnog ujedinjenja domovine mora se realizovati i on će sigurno biti ispunjen – zaključio je on.

Ranije je ministar odbrane Tajvana Čiu Kuo Čeng izjavio da će kontinentalna Kina do 2025. godine imati sve mogućnosti za potpunu invaziju na Tajvan. Njegova objava uslijedila je nakon što je Narodnooslobodilačka vojska Kine od 1. oktobra uputila na obale Tajvana skoro 150 ratnih aviona.

Zvanični odnosi između centralne vlade Kine i njene ostrvske provincije prekinuti su 1949. godine nakon što su se snage Kuomintanga, predvođene Čiang Kai Šekom, poraženim u građanskom ratu sa Komunističkom partijom Kine, preselile na Tajvan. Poslovni i neformalni kontakti između ostrva i kontinentalne Kine obnovljeni su krajem `80-ih. Početkom `90-ih, strane su počele da kontaktiraju preko nevladinih organizacija – Pekinškog udruženja za razvoj odnosa preko Tajvanskog moreuza i Fonda za razmjenu preko moreuza u Tajpeju.

(Sputnjik)