,,Savina je svjetilnik pravoslavlja na primorju“: Pisma mitropolita Mitrofana Bana
1 min read
Mitropolit Mitrofan Ban
Piลกe: Goran ลฝ. Komar
Crnogorski mitropolit Mitrofan Ban potekao je iz Grblja u Boki. Buduฤi da je ลพivotopis visokopreosveฤenog mitropolita Mitrofana uglavnom poznat, namjerni smo ovdje objaviti nekoliko njegovih pisama upuฤenih Upravi Svetouspenskog manastira Savina i odreฤena dokumenta koja su u vezi sa mitropolitom.
Valja se sjetiti i drugog crnogorskog mitropolita Petra II Petroviฤa koji se uฤio knjizi u Novome, u manastiru Savina i ลกkoli na Toploj. Mitropolit Petar uฤio je kod savinskog jeromonaha Josifa Tropoviฤa, a mitropolit Mitrofan kod oca Joanikija Avramoviฤa i oca Venijamina Vujnoviฤa. Vidjeฤemo iz ovih dokumenata da je otac Joanikije pisao molbu vlastima kako bi mogao na Cetinje ispratiti mitropolita Mitrofana, svoga uฤenika, prilikom njegovog povratka iz Petrograda gdje je hirotonisan za crnogorskog mitropolita.
Prvi dopis vezan za buduฤeg mitropolita naฤinjen je krajem aprila 1865. godine. Njime je nadleลพni episkop obavjeลกten da je bratstvo manastira Savina dan ranije odluฤilo da, po njegovoj ลพelji, primi โdijakaโ Marka Bana. Bratstvo je traลพilo dopuลกtenje da moลพe Marka โobuฤi v rizi malija shimiโ. Ovo je odluka o prijemu u monaลกtvo buduฤeg crnogorskog mitropolita Mitrofana:
“Vaลกe visokopreos(veลกtenstvo) milostivi Arhipast(ir)! U sojuzu proto(ko)la zasjedanija bratstva m(ana)stira Savvine s kog ot 26 aprila zakljuฤilo se da dijaka Marka Bana iz Gerblja po njegovoj ลพelji primi u bratstvo m(ana)stira ovog. Za kojeg umoljava se vaลกe visokopreosvjaลกtenstvo da blagoizvolite dopustiti reฤenog Bana obuฤi v rizi malija shimi, a potom vo dijakona proizvesti blagoizvolite. U proฤem cjelujuฤi s(vjatuju). desnicu, nazvati se ลพeli vaลกego visokopreosvjaลกtenstva pokornjejลกi sluga. U m(anastiru). Sav(ini) 27. apr(il). 1865.
/na poleฤini:/ Preฤestnjejลกemu gospodinu Innokenti Pavloviฤu. dostojnomu arhim(andritu). m(anasti)ra Savvine u Savvini’‘
U jednome pismu provikara bokokotorskog g. Atanasija ฤurliฤa iz Kotora koje je saฤuvano u arhivi manastira Savina, javlja se o rukopoloลพenju jeroฤakona Mitrofana Bana iz Grblja, kasnijeg mitropolita crnogorskog:
“ฤ(islo). 1439. Pravosl(avni). Provik(arijat). Ep(iskopski). Prepodobnjejลกi igumen! Usljed prepoฤitajemog konzistorijalnog pisanija ot 24. okt(obra). t(oga). lj(eta). ฤ(islo). 2138/339 uvjedomljava provikarijat prepodobje vaลกe, da je dne 21. okt(obra). t(oga). lj(eta). jeroฤakon tamoลกnjeg manastira Mitrofan Ban ot njegovog preosvjaลกtenstva G(ospo)dina episkopa Stefana, vo prezvitera pravilno proizveden bio. Ovo se saobลกtava prepodobiju vaลกem s tim dodatkom, da pomenutog jeromonaha u svjaลกtenodjejstviju dobro obuฤiti i uฤastnikom blagodjejanija manastirski uฤiniti imate. U Kotoru 2. novembra 1866.
A(tanasije). ฤurliฤ
Arhim(andrit). i provik(ar). poฤest(ni). ฤl(en). konzi(storije)“.
Mitropolit Mitrofan nosio je prijatnu uspomenu na manastir Savinu. U avgustu 1884. stiglo je u Savinu pismo Mitrofana Bana koji se potpisao kao arhimandrit i naimenovani episkop cetinjski:
“Prepodobnjejลกi otฤe igumane ljubezni u Hristu brate! Visokouvaลพeno Bratstvo te Sv(ete): Obitelji po mojoj ลพelji predhodno moga monaลกeskog objeta koga sam u toj Sv(etoj): Obitelji primio bilo je milostivo primiti me za svoga sobrata i ฤlana toga manastira. Za osobitu ฤast smatram, ลกto mi je sreฤa u dio pala, te se mogah nazvati ฤlanom i bratom svagda revnostnoga i zasluลพnoga bratstva te svete i divne zaduลพbine naลกih diฤnih predaka, toga znatnoga uฤiliลกta u kome su se svagda a osobito u prva vremena kad tako reฤi i nemaลกe drugih ลกkola kod nas za priugotovljavanje kako sluลพitelja oltara Gospodnjeg tako i za druge narodnje potrebe spremali a i sad se spremaju sinovi Bokeลกki, kao ลกto sam i ja tu ฤast imao, koje ฤe svagda kao najljepลกa uspomena za mene biti. Ja s najveฤom duลกevnom radoลกฤu svagda kroz sve dane moga ลพivota najradije ลพelim biti toga vrijednoga i predragoga bratstva ฤlanom i bratom no poลกto su okolnosti moga poloลพaja takve, da potrebujem formalnosti neke radi imati odpust iz toga Bratstva, zato uฤtivo umoljavam Vas otฤe igumane, da biste izvolili bratstvom podpisato i manastirskim peฤatom snabdjeveno ลกto preฤe izdati mi svjedoฤanstvo kojim se odpuลกtajem iz toga Bratstva. U isto vrijeme uvjeravam ovijem ljubezno mi u Hristu Bratstvo te Sv(ete): Obitelji, da ฤu svagda s njim duลกevno u bratstkoj zajednici ostati, kao ลกto se tvrdo nadam, da ฤe i ono sa svoje strane mene svagda za takvoga smatrati. Molim Vas otฤe igumane, da budete dobri moj bracki pozdrav i dubokoi poลกtovanje izjaviti s moje strane preljubeznome mi Bratstvu te Sv(ete): Obitelji, kojega svagda ฤast imam biti Ponizni u Hristu brat Mitrofan Ban arhim(andrit): i naimenovani Episkop cetinjski
Cetinje 16/8. 1884“.
Zanimljivo je pismo oca Joanikija Avramoviฤa, pripadnika znamenite hercegnovske familije Avramoviฤa iz sela Trebesin, uฤinjeno u Savini 13. aprila 1885. godine, a upuฤeno Konzistoriji u Kotor:

“Br(oj) 15. Visokopreฤasna Konzistorija! Prilikom sreฤnog povratka iz Peterburga ovud skorog prolaska u Crnugoru Visokopreosveลกtenog novog Mitropolita cetinjskog Gospodin Mitrofana Bana, negdaลกnjeg uฤenika, a danaลกnjega uฤitelja moga ลพelim poprati(ti) Ga do na Cetinje i onamo zadrลพati samo tri dana, a ฤetvrti dan povratiti se ovamo na Savinu. Zato najponiznije molim t(u). v(isoku). D(uhovnu). Vlast za odobrenje prereฤene moje ลพelje, ako se ta ne protivi kakovoj politici – – Savina 13 april 1885 Visokopr(eฤastnoj) Konzistoriji.’‘
Kao potvrdu o dubokoj vezi sa manastirom svoga postriga, nalazimo u arhivi manastira Savina i ovo pismo mitropolitovo kojim cetinjski mitropolit Mitrofan Ban dariva Savinu jednom svetom ฤaลกom:
โKONSISTORIJA CETINJSKA
Cetinje 7. jula 1912. g.
Preฤasnom Gospodinu O. Milutinu Raduloviฤu igumanu M. Savine
u M. Savini.
Cetinjski Manastir sa Savinskim veลพu mnoge istorijske uspomene; i to: blaลพenopoฤivลกi mitropolit Sava Petroviฤ dao je 1777. godine Arhijerejski blagoslov za podizanje velike Savinske crkve; mitropolit prvi ,,svetiโโ u Savini blagoslovio je vojne barjake protivu Francuza koji hoฤahu da poplave Boku; Vladika Rade kao ฤak uฤio se u Savini, a sadaลกnji mitropolit Crnogorski postriลพen je u Savini.
S pogledom na ovakva istorijska fakta, a sa obzirom i na to, ลกto Manastir Savina na Primorju pravoslavlju sluลพi kao religiozni svjetilnik na ฤast i korist naลกemu pravoslavlju; zato Manastir Cetinjski Savinskome ลกalje na dar jednu sv. ฤaลกu sa odnosnim priborom, koje izvolite primiti u znak naลกe ljubavi i odanosti k tamoลกnjoj bratiji i njihovoj sv. obitelji.
Mitropolit
Mitrofan Banโ
Proฤitajte joลก:
Brisanje imena Boke kotorske na plenumu sreskog odbora 8. aprila 1945. u Kotoru
Prvi nagoveลกtaj za ujedinjenje u jednu, Srpsku pravoslavnu crkvu, stigao je iz Crne Gore decembra 1918. godine. Crnogorski Sveti sinod je jednoglasno doneo odluku da se โnezavisna Srpsko-pravoslavna Sv. Crkva u Crnoj Gori ujedini s autokefalnom Pravoslavnom crkvom u Kraljevini Srbijiโ. Krajem istog meseca, episkopi iz svih ovih crkvenih oblasti okupljaju se u Sremskim Karlovcima
Na ฤelo tog pokreta stao je mitropolit crnogorski Mitrofan Ban. Pod njegovim predsedniลกtvom, 26. maja 1919. konferencija srpskih arhijereja donela je odluku o uspostavljanju duhovnog jedinstva svih srpskih crkvenih oblasti i pokretanju kanonskog postupka za ujedinjenje. Ali, ostvarenje ove zamisli podrazumevalo je sporazum sa Vaseljenskom patrijarลกijom u Carigradu. To je traลพilo ozbiljnu diplomatsku akciju, pa i odreฤenu koliฤinu novca, i to ne malu
Sredinom juna 1920. godine, regent Aleksandar donosi ukaz kojim je ozakonjeno ujedinjenje Srpske pravoslavne crkve, a proglaลกenje Patrijarลกije je zakazano za 12. septembar. Tih dana u Sremskim Karlovcima odrลพana je i konferencija svih episkopa iz cele zemlje, koja je nazvana Ahijerejskim saborom, na kome je proglaลกeno vaspostavljanje Patrijarลกije. Tom prilikom je odluฤeno da cetinjski episkop i dalje nosi titulu โmitropolit crnogorsko-brdski i primorski i egzarh svetog trona peฤkogโ
Danas Novak Adzic tvrdi : da nije bilo Nikole Mitrofan Ban bo prodavao drva,a nas Grbljnin tvrdi i cijeni kako je Novak dobar istoricar.To su te snage Montenegra koje trebaju da izvedu zemlju u EU iz ucmalosti nekulture i mafije.
Adลพiฤ: Da nije bilo kralja Nikole Mitrofan Ban bi prodavao drva, Janko Vukotiฤ dostavio plan za uniลกtenje Boลพiฤnog ustanka
Nije ustanak nego IREDENTA Adzicu i ostanuti ce tako da se izucava!