IN4S

IN4S portal

Šakib Lašgar i Fejne Gudeto pobednici maratona, Vambua i Jebiči pobednici polumaratona

1 min read

foto: Mondo

Navršavaju se 24 godine od kada je u NATO bombardovanju na svojim radnim mestima, na dežurstvu, ubijeno 16 radnika RTS-a. Istoričar Milan Gulić kaže da je napad na RTS bio strašan i postao jedan od simbola stradanja ove zemlje u bombardovanju 1999. To je bitno mesto u našoj kulturi sećanja i NATO agresiji koja je promenila smer u kojem se zemlja kreće, a ostavila je posledice koje se i danas vide i koje su nesagledive, rekao je Gulić.

Prošle noći odata je pošta radnicima RTS-a ubijenim u bombardovanju i upaljene su sveće. Svake godine postavlja se pitanje „Zašto“ kraj istoimenog spomenika.

„‘Zašto’ je jedno od pitanja koje leži u suštini svake nauke, otuda i istorijske, ali u ovom slučaju rekao bih da je ‘zašto’ jedno ljudsko i civilizacijsko pitanje – kako je došlo do toga da televizija, novinska kuća, civilni objekat postane ‘legitimni vojni cilj'“, rekao je istoričar Milan Gulić gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.

Podseća da su i u prvim danima NATO agresije mediji bili meta, tako što su gađani odašiljači i prijemnici na planinama, pa su ljudi ostajali bez TV programa i signala.

„Sa proširenjem liste ciljeva došlo je do granatiranja objekata koji nemaju nikakav značaj u vođenju rata, pa je tako i RTS postao meta, i to dok je u zgradi bilo ljudi, odvijao se program i stradalo je 16 vaših kolega“, naveo je Gulić.

Raketirana je i zgrada Radio-televizije Novi Sad, zgrada CK u kojoj je bilo nekoliko televizijskih i radio stanica, podseća istoričar.

Vek totalnog rata
Istoričar je rekao i da je 20. vek bio vek totalnog rata u kojem se ciljevi nisu birali, a to se nastavilo i u 21. veku.

„Gađani su civilni objekti, bolnice, škole, vrtići, verski objekti, ubijaju ranjenici, zarbljenici, žene, deca, starci, nema granice“, navodi Gulić.

Ipak, koliko god da smo u veku totalnog rata navikli da se svašta događa, jer novinari su stradali i u ratu na KiM, u Hrvatskoj, BiH, udar na RTS bio je strašan, ukazuje Gulić i dodaje da je to jedan od najznačajnijih datuma u istoriji televizije.

„Da neko piše knjigu o istoriji RTS-a, rekli bismo da je 1958. krenuo program, naveli kada je počeo sa radom Drugi i Treći kanal, a morali bismo da pomenemo i 1999, kada je počinjen taj besomučni napad“, naveo je Gulić.

Politiku ne zanima šta će pisati istorija
O bombardovanju zgrade RTS-a istorija piše kao jednom od primera gde je pogođen cilj koji nije imao nikakve veze s ratom. Politiku, međutim, ne zanima šta će pisati istoričari.

„Politika, jer ovo jeste bila politika, besomučno bira ciljeve, pa se u tome našao i RTS, kada je cilj ostvaren, politiku ne zanima šta će pisati istoričari, to je važno nama za našu kulturu sećanja“, rekao je Gulić.

Tačno u devet sati ispred Crkve Svetog Marka startovao je 36. po redu Beogradski maraton. Šakib Lašgar iz Maroka pobednik je maratona u konkurenciji atletičara, dok je u konkurenciji atletičarki najbolja bila Etiopljanka Gameda Fejne Gudeto. Bernard Vambua iz Kenije pobednik je polumaratona, kroz cilj je prošao posle sat vremena, četiri minuta i pet sekundi. U ženskoj konkurenciji prva kroz cilj prošla je Lidija Jebiči, takođe iz Kenije.

Marokanac Lahgar Čakib i Etiopljanka Gameda Fejne Gudeto pobednici 36. Begradskog maratona
Čakib je trku na 42.195 metara, u veoma uzbudljivoj završnici, završio u vremenu 2:14:28. Drugo mesto sa samo sedam sekundi zaostatka osvojio je Kenijac Čeriot Fransis (2:14:35), a treće njegov zemljak Limo Džonson Kiprop (2:17:13).

Najbolji srpski takmičar bio je Đuro Borbelj (2:42:57).

Gudeto je trku završila u vremenu 2:30:30, što je drugi najbolji rezultat u istoriji trke. Drugo mesto osvojila je Sradana Trofimova iz Kirgistana (2:32:35), a treće Kenijka Džejn Mora Onjandži (2:35:58).

U polumaratonskoj trci pobedili su Kenijci Bernard Vambua i Lidija Džebiči. Vambua je ostvario vreme 1:04:04 i pobedio ispred Marokanca Mohameda El Gazojana (1:04:17) i još jednog Kenijca Pola Tiongika (1:04:28).

Najbolji srpski predstavnik Velibor Bojović završio je osmi (1:14:10).

Džebiči je oborila rekord staze (1:11:30) i za 11 stotinki nadmašila rezultat Olivere Jevtić. Drugo i treće mesto pripalo je takođe Kenijkama, Terezi Omosi (1:11:56) i Beatris Čerono (1:16:54), a četvrta je Srpkinja Teodora Simović (1:18:03).

Na 36. Beogradskom maratonu takmičilo se rekordnih 10.500 trkača iz 64 zemlje. U Trci zadovoljstva na 2,3 kilometra učestvovalo je više od 12.000 trkača.

Etiopljanka Gameda Fejne Gudeto pobednica maratona u konkurenciji atletičarki
Etiopljanka je trku na 42.195 metara završila u vremenu dva sata, 30 minuta i 30 sekundi, što je drugi najbolji rezultat u istoriji trke. D

rugo mesto osvojila je Sradana Trofimova iz Kirgistana dva sata, 32 minuta i 35 sekundi, a treće Kenijka Džejn Mora Onjandži.

Šakib Lašgar pobednik maratona
Lašgar je pobedio sa vremenom dva sata, četrnaest minuta i 28 sekudi, dok je odmah iz anjega kroz cilj prošao Čeriot sa vremenom dva sata,14 minuta i 35 sekundi.

Upravo je Čeriot viđen kao jedna od glavnih favorita i do poslednjih momenata trke je bio u vođstvu. Ipak, gužva na samom cilju, u poslednjih 500 metara, dovela je do toga da se stanje na stazi promeni.

Treći je bio Kirpor Limo iz Kenije sa vremenom od dva sata 17 minuta i 13 sekundi.

Počela je trka zadovoljstva
Lidija Jebiči pobednica polumaratona
Jebiči, takođe iz Kenije, iza sebe je ostavila Tereziju Omosu.

Kenijac Bernard Vambua pobednik polumaratona
Vambua je kroz cilj prošao sa vremenom od jednog sata, četiri minuta i pet sekundi.

Iza njega je ostao Muhamed el Gazuani iz Maroka, a treći Kenijac Pol Tiongik.

Startovala je trka na 10 kilometara
Počela je i trka na 10 kilometara, u kojoj učestvuje više od 1.000 trkača.

Rekordan broj učesnika
Na Beogradskom maratonu ove godine učestvuje 10.500 trkača iz 63 zemlje.

Takmičari se takmiče u nekoliko disciplina: maratonu, polumaratonu, trci zadovoljstva, a biće održane i trka na 10 kilometara i štafetni polumaraton.

Očekuje se da će ove godine biti oboren broj učesnika Beogradskog maratona. Pretpostavka je da će učestvovati više od 10.000 trkača.

U glavni grad Srbije došlo je i više od 2.000 takmičara iz inostranstva, iz ukupno 64 zemlje.

 

Izvor: RTS

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *