Sabor danas o antićiriličnom referendumu

Takozvani Stožer (štab) za odbranu hrvatskog Vukovara će, kako je najavljeno, danas Saboru predati oko 650.000 potpisa građana za raspisivanje referenduma za drugačije regulisanje prava nacionalnih manjina na dvojezičnost, javlja Tanjug.

Time će praktično početi proces za raspisivanje antićiriličnog referenduma za koji je premijer Zoran Milanović ranije rekao da neće biti održan dok on bude na toj poziciji. Da referendum o ćirilici ne treba da bude održan smatra i hrvatski predsednik Ivo Josipović.

Zagrebački “Jutarnji list” piše da ukidanje dvojezičnosti neće dozvoliti ni Evropska unija.

Najmlađa članica EU se, naime, obavezala da će poštovati prava manjina u pregovorima sa EU, a tu je i Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina koju je Hrvatska, kao članica Saveta Evrope usvojila 1997. godine.

U članu 11 te konvencije se navodi da “na područjima tradicionalno nastanjenima znatnijim brojem osoba koje pripadaju nacionalnoj manjini, stranke će u okviru svojih pravnih sistema nastojati da istaknu tradicionalno lokalne nazive, nazive ulica i druge topografske oznake namenjene javnosti iI na manjinskom jeziku kad za to postoji dodatno zanimanje”.

Uz to, podrška dvojezičnosti stigla je i od predstavnika Evropske komisije i OEBS.

Referendumom se, navodi hrvatski dnevnik, želi promjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji sada propisuje da se dvojezičnost uvodi kada broj pripadnika nacionalne manjine u opštinama i gradovima broji više od trećine stanovništva.

Vukovarski veterani koji se protive ćirilici žele da taj procenat povećaju na 50 odsto i tako onemoguće uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru i još nekoliko naselja.

Pitanje je, međutim, hoće li referendum zaista biti održan s obzirom na to da se njemu protivi vladajuća koalicija, ali i opozicija, odnosno najuticajnija opoziciona Hrvatska demokratska zajednica.

Prema pisanju “Jutarnjeg”, pet je glavnih razloga zbog kojih se uspeh stožera dovodi u pitanje.

Prvi je da su gotovo sve stranke protiv referendum, osim HSP-a Ruže Tomašić i dela HDZ-a koji predvodi Josip Đakić. To, dodaje se, znači da postoji konsenzus oko opasnosti koju referendum protiv ćirilice predstavlja za Hrvatsku, što je, naposletku, potvrdio i lider HDZ-a Tomislav Karamarko, iako je on dao svoj potpis za referendum.

Najbenignija reakcija, smatra se, bio bi zahtjev Odbora za Ustav prema Ustavnom sudu od kojeg bi se očekivalo odbacivanje referendumskog pitanja. U toku je, podsjeća se, i promjena Ustava kojom vlast želi da zabrani referendum koji utiču na smanjenje ljudskih i manjinskih prava.

Ukazuje se da je sve više naznaka da će poslanici vladajuće koalicije odbiti da raspišu referendum, čak i po cenu ustavne krize.
“Pre ću podneti ostavku na poslaničku poziciju, nego što ću glasati za ovaj referendum”, rekao je Igor Kolman iz HNS-a.

U političkom smislu još je važnija, smatra list, nedavna izjava premijera Milanovića koji je rekao da se po pitanju referenduma o ćirilici radi o “otvorenoj diskriminaciji”, o čemu Sabor može i sam da odluči, a ne da se “skriva iza Ustavnog suda”. Nakon što su poraženi na referendumu o braku, u Milanovićevoj koaliciji su svjesni da bi novi trijumf desničarskih radikala zapravo nanio neprocjenjivu štetu.

To je, ističe se, potvrdio i Karamarko kada je prošle sedmice izjavio da “nije vreme da se taj referendum održi”. HDZ je reterirao pod pritiskom narodnjaka i demohršćana iz EU, bez čije podrške bi Karamarko, smatra se, mogao da izgubi ulogu šefa opozicije koji namjerava da postane premijer.

Stoga je Ustavni sud, ukazuje se, institucija koja može i treba da odluči je li nešto ustavno ili nije. Zahtjev za ukidanje ćirilice duboko je politički motivisan i udara na srpsku manjinu, odnosno krši pravo na dvojezičnost, a prema stavovima ustavnopravnih stručnjaka, i načelo nacionalne ravnopravnosti zagarantovano Ustavom.

Potvrdom referenduma Ustavne sudije bi se kompromitovale kao protivnici manjinskih prava i izazvali bi nezapamćenu krizu, čega su, piše “Jutarnji” i oni svjesni.