Rešetnjikov: Pritisak na Bugarsku zbog „Južnog toka“

Poslije izazivanja krize u Ukrajini, Zapad sada vrši pritisak na Bugarsku da bi spriječio realizaciju gasovoda „Južni tok“, ocijenjeno je na okruglom stolu u Beogradu „Aktuelna pitanja spoljne politike Rusije i Balkana“.

Na skupu koji su organizovali Ruski institut za strateška istraživanja, Nova srpska politička misao i „Srpski kod“, direktor ovog instituta Leonid Rešetnjikov rekao je da se na Bugarsku vrše kontiunuirani pritisci da odustane od „Južnog toka“, kojima ova zemlja za sada odolijeva, ali treba vidjeti kako će Bugarska postupiti, jer je ta država članica NATO-a i EU.

Rešetnjikov je ukazao da SAD vrše pritisak na sve zemlje Evrope, ne samo članice EU, da se pridruže, prije svega, ekonomskim sankcijama Rusiji, stoga što su američke sankcije same po sebi neefikasne zbog nerazvijenih privrednih veza sa Rusijom, dok su privredne i ekonomske veze Rusije sa EU vrlo jake.

On je ocijenio da je pred Srbijom veoma komplikovan zadatak kako da izdrži pritiske, imajući u vidu da će odnosi Rusije sa SAD i EU narednih godina biti vrlo komplikovani i teški.

Rešetnjikov je ocijenio da će u narednih nekoliko nedjelja biti proglašena nezavisnost Donjecke Republike, kao i da će Rusija priznati Pridnjestrovlje kao državu.

On je najavio da će ruski predsjednik Vladimir Putin u naredne dvije do četiri nedjelje otići u Kinu, gdje će potpisati nove sporazume o saradnji sa Kinom u oblasti ekonomije i politike i ocijenio tu posjetu istorijskom.

Rešetnjikov je poručio da Rusija, suprotno tvrdnjama SAD, nije imala nikakav plan za Krim i Ukrajinu i zaključio da je CIA tu pogriješila. „Da je Rusija imala plan, ništa se ne bi desilo“, rekao je Rešetnjikov, koji je i bivši šef analitičke uprave ruske spoljno-obavještajne službe.

On je poručio da je zahvalan američkom predsjedniku Baraku Obami što je doprinio „podizanju patriotizma u Rusiji“, istakavši da su SAD „u posljednjih nekoliko mjeseci mnogo uradile na podizanju patriotizma, kakvog se ne sjeća da je ikada postojao na takvom nivou“.

Analitičar Miša Đurković ocijenio je na okruglom stolu da je „zapadni prijatelji pokazuju ogroman strah od energetske zavisnosti od Rusije“ i „Južnog toka“.

Đurković je istakao da su zato sve učestaliji i brutalniji pritisci na Bugarsku i Srbiju, napominjući da je „trajao pravi rat pri odabiru ministra energetike u novoj Vladi Srbije i da je taj rat dobijen uz podršku Rusije“.

On je rekao da će izbori u oktobru u Republici Srpskoj imati sve ozbiljniji strateški značaj za položaj srpskog naroda u BiH, ali i u regionu. Đurković je naveo da rastu pritisci Zapada za kreiranje sve poslušnijih vlada, a raspolaže i informacijama da je na djelu „ubrzano pakovanje Srbije i Crne Gore u NATO“, na koje se vrše pritisci da u naredne dvije godine uđu u Alijansu.

On je uvjeren da je „anglosaksonska“ kriza u Ukrajini usmjerena, koliko na Rusiju, toliko i na Njemačku i budućnost EU.

Urednik časopisa „Nova srpska politička misao“ iz Beograda Đorđe Vukadinović ocijenio je da će Rusija, kada prođe euforija, morati da odluči šta joj je strateški cilj u Ukrajini i na Balkanu.