Rekonstrukcija Vlade: PES hoće punu kontrolu kadrova

Najavljena rekonstrukcija Vlade premijera Milojka Spajića ponovo je otvorila pitanje odnosa unutar parlamentarne većine i pravca kadrovske politike u narednom periodu. Podsjetimo, aktuelna Vlada Crne Gore sastoji se od sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i jednog ministra bez portfelja.

Iako se u javnosti često spekuliše o „rezovima“ i smjenama pojedinih ministara, suština procesa je mnogo jednostavnija – riječ je o pokušaju da se vlast stabilizuje i preboli uobičajene „dječje bolesti“ svake koalicione vlade.

Kako se već uočilo u praksi, u ovakvoj konfiguraciji vlasti važi nepisano pravilo: koliko poslanika – toliko ministara. Upravo zato i jeste očekivano da svaki konstituent parlamentarne većine ima svoje predstavnike u izvršnoj vlasti. Ne radi se tu samo o partijskom prestižu, već o funkcionalnom mehanizmu koji obezbjeđuje da većina u Skupštini ima svoje puno odraze u Vladi.

Nezadovoljstvo unutar PES-a

Ključni motiv rekonstrukcije nije u smanjenju broja resora niti u deklarativnim reformama, već u nezadovoljstvu unutar Pokretu Evropa sad (PES) zbog neravnomjerne raspodjele „plijena po dubini“. Naime, PES očekuje da nakon rekonstrukcije u potpunosti preuzme kadrovsku politiku zapošljavanja u institucijama i javnim preduzećima, kako bi se uspostavio balans u odnosu na Demokratsku Crnu Gore – Demokrate i koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koje već drže važne poluge. Upravo na tom terenu, a ne u strukturi resora, lomiće se sudbina rekonstrukcije.

Dodatnu težinu cijeloj priči daje reakcija ministra odbrane Dragana Krapovića iz redova Demokrata, koji je povodom spekulacija o svojoj smjeni poručio da „niko nema mogućnost da određuje ministre u Vladi, osim parlamenta Crne Gore“ odnosno da premijer ne može da odredi ko će iz Demokrata ispred te partije biti na čelu ministarstava koja im pripadaju. Ovom izjavom Krapović je poslao dvostruku poruku – s jedne strane demantovao spekulacije o navodnim kadrovskim rokadama, a s druge strane jasno stavio do znanja da Demokrate neće dozvoliti da im se nameću ministri mimo stranačkih odluka.

„Ovo je koaliciona Vlada i vrlo je heterogena. Politika nije matematika. Urušavanje tog koncepta značilo bi da Vlade nema“, poručio je Krapović. Njegove riječi predstavljaju i upozorenje da bilo kakvi potezi koji bi narušili poziciju Demokrata mogu dovesti u pitanje funkcionisanje parlamentarne većine.

Pored unutrašnjih trvenja, politički kalendar sam po sebi nameće jasan cilj: stabilnost do 13. juna 2027, kada će biti održani zajednički lokalni izbori u cijeloj Crnoj Gori. Svaka stranka koja je dio vladajuće većine zna da je upravo to najveći ispit, i da će tek tada biti pravi obračun snaga na terenu. Do tada, rekonstrukcija će biti samo jedna u niz u epizoda koje će služiti za održavanje ravnoteže unutar koalicije.

Umjesto velikih rezova i političkih zemljotresa, nameće se zaključak da će rekonstrukcija će biti više tehničkog karaktera – malo manje resora, poneki manje potpredsjedničko mjesto, i po jedan ministar manje iz svake stranke. No, suštinski – struktura moći ostaje ista. Ono što je izvjesno jeste da će tek nakon rekonstrukcije PES tražiti potpuniju kontrolu kadrovske politike, kako bi se ublažilo nezadovoljstvo unutar stranke.

Promjene u HTO „Budvanska rivijera“ nakon, po mnogima, iznuđene ostavke Mijomira Miša Pejovića iz Demokrata i dolazak Luke Vukalovića – kadra PES-a, pokazuju da će se prava bitka oko rekonstrukcije voditi upravo na terenu kadrova i kontrole javnih resursa. Taj potez upravo je najava vrele jeseni na crnogorskoj političkoj sceni.