Krim: Visoka izlaznost na referendumu

Predsjednik Komisije krimske skupštine za pripremu referenduma Mihail Mališev saopštio je danas da građani Krima koji biraju između Rusije i Ukrajine, od otvaranja biračkih mjesta glasaju vrlo aktivno i da je registrovana visoka izlaznost birača.

„Ljudi masovno dolaze na biračka mjesta od ranog jutra, to se nije dešavalo od vremena Sovjetskog Saveza“, rekao je Mališev.

Među prvima je glasao Sergej Aksjonov, predsjednik vlade Autonomne Republike Krim, koji je ocijenio da će se glasanje završiti dobro.

„Samo naprijed! Sve treba da se dobro završi, nema sumnje„, rekao je on, nazivajući referendum istorijskim momentom koji prati izuzetno raspoloženje među žiteljima i pritom je izrazio uvjerenje da posledice referenduma neće izazvati nikakvu krizu i da će sve biti „mirno i dobro“.

Glasački listić: Priključenje Rusiji ili ostanak u Ukrajini

RIA Novosti prenijela je izjavu predsjednika gradske izborne komisije Sevastopolja, Valerija Medvedeva, da se u tom gradu sa specijalnim statusom u kom je stacionirana ruska Crnomorska flota, takođe aktivno glasa, da su formirani redovi ispred nekih biračkih mjesta, kao i da bi do polovine dana mogla da glasa većina od 306 hiljada upisanih birača na 192 biračka mesta.

Referendum na Krimu

Krim danas odlučuje o budućem statusu – hoće li ostati ukrajinska republika sa većom autonomijom ili će se pripojiti Rusiji.

Birališta na Krimu, na kojem većinu stanovništva čine Rusi, trebalo bi da budu otvorena između osam i deset sati po lokalnom vremenu.

Referendum o statusu Krima zvanični Kijev i Zapad ne prihvataju, dok ga Moskva smatra legitimnim i legalnim.

Sjedinjene Američke Države pokušale su i rezolucijom u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija da ospore legitimnost referenduma o statusu Krima.

Rusija je, međutim, uložila veto na nacrt rezolucije kojim se referendum proglašava nevažećim, a države i međunarodne organizacije pozivaju da ne priznaju njegove rezultate.

Kina je pri glasanju bila uzdržana, dok je 13 zemalja glasalo za.
Ruski stalni predstavnik u UN, Vitalij Čurkin, rekao je da Rusija nije mogla da podrži američki nacrt rezolucije o Krimu, jer je u suprotnosti sa pravom naroda na samoopredjeljenje iz člana 1 Povelje UN.

Dan uoči referenduma, premijer Krima Sergej Aksjonov pozvao je stanovništvo te autonomne republike da izađe na referendum, slobodno bira „nezavisno od nacionalnosti i vjeroispovesti“ i napravi izbor „kojim će se potomci ponositi“.

„Ničeg se ne bojte. Vlada će učiniti sve da glasanje prođe spokojno, mirno i demokratski“, rekao je on u televizijskom obraćanju, prenio je Itartas.

Istovremeno, Vrhovna rada Ukrajine raspustila je krimsku skupštinu – Vrhovni sovjet.

Prema agenciji Ukrinform za raspuštanje skupštine Krima je glasalo 278 poslanika, a vršilac dužnosti šefa države i predsjednik Rade i privremeni predsjednik Ukrajine Aleksandar Turčinov izjavio je da odluka stupa na snagu odmah.

Referendum na Krimu prati 30 posmatrača iz Evropskog instituta za praćenje demokratije i izbora, čije je sjedište u Briselu.

Riječ je o predstavnicima Poljske, Austrije, Francuske, Njemačke, Belgije, Bugarske, Mađarske, Grčke, Italije i Letonije, uključujući poslanike Evropskog parlamenta, članove nacionalnih parlamenata evropskih zemalja, vodeće evropske stručnjake za međunarodno pravo i poznate aktiviste za ljudska prava.

Krim je autonomiju u okviru Ukrajine dobio 1992. godine.

Na crnomorskom poluostrvu sve je spremno za dan odluke, natpisi na ukrajinskom već su zamijenjeni onima na ruskom.